-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Iz knjižnica


Narodne knjižnice Koprivničko-križevačke županije

Na redovnom sastanku ravnateljica narodnih knjižnica s područja Koprivničko-križevačke županije održanom u općinskoj Narodnoj knjižnici Virje  13. prosinca 2016.,  s ciljem razmjene iskustava dobre prakse između knjižnica i unapređenja stručnog rada, razmatrani su rezultati rada knjižnica u 2016. godini, kao i moguće zajedničke aktivnosti u idućem razdoblju, kako bi što veći broj stanovnika Koprivničko-križevačke županije imao što bolju mogućnost korištenja kvalitetnih knjižničnih usluga i programa. 

Uz pet narodnih knjižnica – tri gradske knjižnice u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu te dvije općinske knjižnice, u Virju i Gornjoj Rijeci, u Koprivničko-križevačkoj županiji djeluju i dvije pokretne knjižnice - koprivnički i križevački bibliobus, koji knjižničnu uslugu donose stanovnicima ostalih dvadeset općina koje nemaju knjižnice.

Sve  knjižnice i bibliobusi zajedno imaju prosječno ukupno oko 800 posjeta dnevno  i oko 1.000 posuđenih jedinica knjižnične građe svakog radnog dana, što na godišnjoj razini iznosi oko 225. 000 posjeta i 300.000 jedinica posuđene građe. U knjižnice i bibliobuse godišnje se učlani i njihove usluge koristi više od 15.000 građana svih uzrasta i zanimanja,  ili 13,3% stanovnika Županije, što je za 1% više od hrvatskog prosjeka i predstavlja najviši postotak učlanjenosti u odnosu na broj stanovnika među svim hrvatskim županijama, ako se izuzme grad Zagreb.

Dva županijska bibliobusa u 2016. godini posjećuju više od 80 stajališta, među kojima su i ona uz čak 62 škole i 13 dječjih vrtića, što je iznimno važno radi poticanja čitanja kod djece od najranije dobi te pružanja stručne podrške u tome školama i vrtićima u najmanjim sredinama gdje ne  postoje druge kulturne ustanove.

Pokretne knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji u najvećem iznosu zajednički financiraju Županija i općine te poduzeća – korisnici, a manjim dijelom uključuju se i gradovi kao osnivači knjižnica te Ministarstvo kulture. Ovakav oblik financiranja službi pokretnih knjižnica u Županiji primjenjuje se već gotovo desetak godina i za sad uglavnom dobro funkcionira. Ipak, potencijalno može biti problematičan jer sredstva za održavanje „hladnog pogona“ (prvenstveno za plaće zaposlenika) bibliobusnih službi ovise o rezultatima godišnjeg Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi kojeg raspisuje Županija. Knjižnice u čijem sastavu djeluju bibliobusne službe svake se godine moraju javljati na taj Poziv i natjecati za sredstva zajedno sa svim ostalim korisnicima županijskog Proračuna koji se bave djelatnostima u kulturi, npr. udrugama, nakladnicima, kulturno-umjetničkim društvima i slično.

S obzirom da ne postoji zakonska obaveza Županije da financira narodne knjižnice, pa tako ni pokretne knjižnice, jer nije njihov osnivač, nego važeći Zakon o knjižnicama županijsko financiranje knjižnične djelatnosti predviđa samo kao mogućnost, bibliobusima prijeti stalna opasnost da će  uslijed bilo kakvih promjena županijske politike ili izmjene prioriteta financiranja iz županijskog Proračuna, ostati bez sredstava za redovnu djelatnost.

Ovaj specifični problem vezan za financiranje pokretnih knjižnica nije jedinstven samo za Koprivničko-križevačku županiju, već je prisutan i u drugim županijama, s obzirom da je svuda slična situacija oko osnivačkih obaveza prema knjižnicama: osnivači gradskih knjižnica koje u svojem sastavu imaju bibliobusne službe u pravilu su gradovi, dok bibliobusi pružaju knjižničnu uslugu na području drugih jedinica lokalne samouprave, tj. u općinama. Zbog toga pojedini gradovi kao osnivači knjižnica uopće ne žele financirati službe pokretnih knjižnica, što je na neki način i razumljivo, jer se bibliobusna usluga pruža za korisnike izvan tih gradova. S druge strane, financijske mogućnosti općina u većini slučajeva nedostatne su da same pokriju financiranje bibliobusne službe, te uključivanje županija postaje nužno kako bi se službe pokretnih knjižnica uopće održale.

Prijedlog novog Zakona o knjižničnoj djelatnost u članku 28., stavak 5.,  navodi: Županije su dužne u suradnji s matičnim županijskim knjižnicama osnovati županijske pokretne knjižnice (bibliobuse i/ili bibliobrodove), kako bi osigurali knjižničnu uslugu i za najmanje zajednice na svom području.“Iz toga proizlazi da bi Županije kao budući osnivači pokretnih službi u tom slučaju bile dužne također i financirati djelatnost pokretnih knjižnica. Kada i ako ova odredba novog Zakona bude prihvaćena, mogli bismo napokon očekivati pozitivne promjene u načinu financiranja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, što znači veliki napredak za ovu djelatnost, osobito za poticanje osnivanje pokretnih službi u županijama gdje ih još nema.

Koliko su putujuće knjižnice potrebne i korisne u ostvarivanju prava na osnovnu knjižničnu uslugu za stanovnike u najmanjim sredinama, udaljenima od gradskih središta, kakvih ima u svakoj županiji, dobro pokazuje primjer Koprivničko-križevačke županije. Zahvaljujući potpunoj pokrivenosti Županije, tj. svih jedinica lokalne samouprave, knjižničnim uslugama, što je ostvareno upravo zahvaljujući bibliobusima, svaki 7. stanovnik Koprivničko-križevačke Županije član je narodne knjižnice ili bibliobusa, dok pojedine županije bez službi pokretnih knjižnica bilježe znatno manju učlanjenost stanovništva u narodne knjižnice.

Naravno, osim što knjižnice prvenstveno moraju biti dostupne kako bi se uopće mogle koristiti, svakako trebaju korisnicima ponuditi i kvalitetne programe i sadržaje. Knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji stoga nastoje stalno prilagođavati svoje usluge potrebama zajednice i samih građana: predvodnici su u svojim sredinama u primjeni novih tehnologija, kao i uedukaciji za korištenje inovativnih alata za čitanje, učenje, kreativnu igru  i stvaranje.

Knjižnice  potiču čitanje ne samo na tradicionalnim tiskanim medijima, već i u digitalnom obliku, npr. online, posudbom e-čitača i tableta te pružanjem edukacije za različite uzraste o korištenju novih tehnologija. Za svoje korisnike organiziraju radionice i natjecanja iz robotike i drugih kreativnih područja u kojima se primjenjuju informatička znanja i vještine.

Narodne knjižnice, nadalje, vrlo su angažirane u približavanju knjižničnih usluga svim građanima, djeci i odraslima koji zbog različitih razloga imaju poteškoća u čitanju, a također su posebno okrenute specifičnim skupinama korisnika. Sve knjižnice uključene su odnedavno u nacionalnu jednogodišnju kampanju Hrvatskoga knjižničarskog društva „I ja želim čitati“, pokrenutu u rujnu 2016.; u svim narodnim knjižnicama u županiji zajedničkom suradnjom među knjižnicama i bibliobusima pružaju se usluge za slijepe i slabovidne osobe, a u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“  Koprivnica nedavno je održan vrlo uspješan znanstveno-stručni skup na temu pružanja socijalno inkluzivnih knjižničnih usluga.

Kako bi županijske knjižnice još uspješnije razmjenjivale iskustva i dodatno unaprijedile svoj rad, dogovoreno je da se sljedeće, 2017. godine održi županijski mini stručni skup za narodne knjižnice na kojem bi svaka od knjižnica mogla detaljnije predstaviti svoje inovativne programe ostalim županijskim kolegama knjižničarima. Namjera je potaknuti razmjenu ideja, kao i pojedinih uspješnih programa za korisnike između knjižnica te učinkovitije iskoristiti postojeće stručne kapacitete i znanja, na dobrobit knjižničnih korisnika u različitim dijelovima županije.

Iako se narodne knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji u svom radu susreću i s cijelim nizom problema – od rada u neodgovarajućim i pretijesnim prostorima (Koprivnica!) ili premalog broja zaposlenika (Križevci!), preko nedostatka novca za nabavu nove knjižnične građe i opreme  pa sve do stalnog smanjivanja sredstava za redovnu djelatnost na svim razinama (u svim knjižnicama!) koje je posljednjih godina postalo više pravilo nego izuzetak, zaključeno je kako županijskim knjižničarima ipak ne manjka entuzijazma i ideja kako da i dalje razvijaju djelatnost svojih knjižnica, obogaćuju svoje fondove novim naslovima, a programe novim sadržajima, u skladu s potrebama njihovih korisnika. Na taj način se još jednom pokazuje kako se zajedničkim snagama, međusobnom razmjenom iskustava te stalnim učenjem od drugih može doći do dobrih rezultata i u nepovoljnim uvjetima, u stalnoj težnji da knjižnice i njihove usluge budu što kvalitetnije, dostupne i primjerene svima.

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-