-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Iz rada HKD-a


„Knjižnice: fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike“ - 41. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva

41. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva održana je hotelu „Zora“ u Primoštenu od 12. do 15. listopada 2016. godine. Skupština je organizirana zajedničkim snagama Hrvatskog knjižničarskog društva, Knjižničarskog društva Šibenik, te šibenske Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“. U radu skupštine sudjelovalo je oko 300 delegata i gostiju iz Hrvatske, Finske,  Latvije, Mađarske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

Tema ovogodišnje skupštine bila je „Knjižnice: fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike“, a bila je razrađena u nekoliko podtema kao što su: od hibridne prema digitalnoj knjižnici; knjižnice kao prostor i zelena knjižnica; pokazatelji za vrednovanje knjižnica; odnos knjižnica i osnivača; rad regionalnih društava; nakladnička djelatnost HKD-a.

Odmah po dolasku u hotel na samoj obali u neposrednoj blizini povijesne jezgre Primoštena, održani su sastanci sekcija, komisija i radnih grupa GKD-a, a u velikoj dvorani „Kravata“  postavljeni su posteri.

Otvoreni sastanak održala je Komisija za katalogizaciju gdje su članice komisije Diana Polanski, Vikica Semenski i Vesna Stričević predstavile segmente rada Radne grupe za pristupnice HKD-a vezane uz vrste autorstva. Radna grupa sudjeluje na projektu izradeNovog nacionalnog kataložnog pravilnika. Istovremeno, u susjednoj dvorani, za zainteresirane sudionike održano je predstavljanje knjige „Vizija i stvarnost : zbornik u povodu 40 godina djelovanja Aleksandre Horvat u knjižničarstvu“.

 

Poslijepodne, u 17 sati, u dvorani „Kravata“ delegati i članovi društva – gosti ovogodišnje skupštine okupili su se na svečano otvorenje.

Pozdravne govore održali su: predsjednica HKD-a dr. sc. Dunja Holcer, direktor šibenske Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Vilijam Lakić, voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige pri Ministarstvu kulture Jelena Glavić-Perčin, te predsjednik finskog knjižničarskog društva, ujedno i predsjednik EBLIDA-e Jukka Relander.

Plenarna izlaganja na otvorenju 41. skupštine održali su: Jukka Relander „Eblida – lobbying for libraries“ i voditelj odnosa s javnošću Latvijskog sveučilišta u RigiKaspars Rūklis - „Librarians as advocates for innovation“.

Po završetku plenarne sjednice čija je moderatorica bila dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, održana je prezentacija izdanja HKD-a koja su se iznimno, samo u vrijeme skupštine, mogla nabaviti po nižoj cijeni.

Konstituirajuća sjednica Stručnog odbora  u mandatu 2016.-2018. g. održana je nakon završetka svečanog otvorenja, a za novu predsjednicu Stručnog odbora izabrana je voditeljica knjižnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zrinka Udiljak Bugarinovski, univ. spec. oec.

Tijekom koktela dobrodošlice koji je uslijedio kao zaista dobar završetak prvog dana skupa, sudionici su imali priliku susresti dugogodišnje kolege i suradnike iz drugih gradova, razmijeniti dojmove, ali i upoznati nove članove.

Drugog dana skupa u tri dvorane paralelno su se održavala izlaganja s podtemama.

U hotelskoj dvorani „Kravata“ sudionici su imali priliku čuti izlaganje dr. sc. Ivane Hebrang Grgić o razvoju i napretku Hrvatskog knjižničarskog društva kao nakladnika u prvih pola stoljeća njegovog postojanja. Pažnja je bila usmjerena na niz izdanja, predstavljanje glavnih urednika i uredničkih odbora. Predstojnica Katedre za bibliotekarstvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ana Barbarić govorila je oHrvatskom knjižničarskom društvu kao nakladniku zbornika radova sa znanstvenih i stručnih skupova, a Karmen Krnčević i Antonija Miše iz Šibenika priredile su prezentaciju na temuMilivoj Zenić, utemeljitelj izdavaštva Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”.

U susjednoj dvorani „Penkala I“ paralelno se odvijala radionica javnog zagovaranja na temu „Budimo aktivni, zagovarajmo zajedno!“ u organizaciji Komisije za javno zagovaranje HKD-a čije su članice - Edita Bačić, Alemka Belan-Simić, Davorka Pšenica i Dijana Sabolović- Krajina podijelile iskustva sa zainteresiranim sudionicima.

Uzimajući u obzir da nova uloga knjižnica u digitalnom dobu, koja je naznačena 2000. godine u Smjernicama za zakonodavstvo i knjižnice u Europi, a koju je donijelo Vijeće Europe i EBLIDA, očekivano je najveći interes izazvala tema o kojoj se govorilo u dvorani „Penkala II“ - Digitalne zbirke u narodnim knjižnicama.

Zainteresiranih je bilo mnogo, pa se tražilo i mjesto više.

Prof. dr. sc. Radovan Vrana i apsolventica Katarina Škrabo saOdsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebugovorili su odigitalnim zbirkama u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Voditeljica Razvojno-matične službe Sveučilišne knjižnice u Rijeci Sanja Heberling Dragičević i voditeljica Odjela nabave i obrade građe Sanja Kosić izlagale su na temu:Izrada i implementacija smjernica za izgradnju zbirki u hibridnim i digitalnim knjižnicama.

Dunja Seiter-Šverko i Ivančica Đukec Kero iz Knjižnica grada Zagreba uz svestranu potporu stručnjaka za informatizaciju sa Filozofskog fakulteta u Osijeku Borisa Badurine, predstavili su novi usavršeniPortal narodnih knjižnica, deset godina nakon njegove prve izrade.

Tihomir Marojevićiz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovcipodijelio je iskustva o izgradnji, korištenju i održivosti digitalne zbirke  Cibaliana  koja obuhvaća raznovrsne materijale o  nogometnom klubu Cibalia, osnovanom 1919. godine, a koji ima veliku vrijednost u lokalnoj zajednici.   

Kolegice Bernadica Ivanković i Nevena Mlinkoiz Gradske biblioteke Subotica predstavile su vrlo zanimljiv projektKnjižnica kao prostor Flanerije“. O radu čitateljskog kluba „Flâneuri” (Matoš je uveo u hrvatsku književnost figuru dokoličara-promatrača, radoznaloga šetača ili flâneura) koji godinu dana djeluje na hrvatskom jeziku te okuplja tinejdžere u „zabavnu šetnju nepoznatim putom”. Inače, knjižnica u radu s čitateljima službeno koristi tri jezika: srpski, hrvatski i mađarski, te je primjer kreativnog suživota u multikulturalnoj sredini.

 

U okviru teme Dostupnost digitalnih sadržaja izlaganja su održalidr. sc. Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu „Bibliotekarstvo u doba algoritamske kulture“, te stručnjaci za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustaveLeonardo Jelenković i Željko RajterDigitalna knjižnica bez kompromisa“.

Jagoda Ille, Ismena Meić i Marija Pipp iz KGZ-a, koje se već godinama bave razvojem i održavanjem portala najveće mreže narodnih knjižnica u Hrvatskoj, predstavile su novi projekt „Korisnici u pokretu - prilagodba mrežnih stranica potrebama mobilnog pristupa“.

Primjere iz prakse predstavile su Dijana Erceg i Jasna Afrić (Repozitorij Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu) zatim, Ksenija Švenda-Radeljak i Andrea Horić (Dostupnost knjižnične građe i informacija studentima s invaliditetom u Knjižnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: razvoj personaliziranog pristupa korisniku na primjeru usluge prilagodbe studijske literature za slijepe i slabovidne studente) i Milica Matijević iz Banja Luke (Biblioteke i tinejdžeri).

Nakon stanke za ručak nastavljena je rasprava na temu Oblikovanje prostora i usluga u knjižnicama.   

Vera Vitori iz Gradske knjižnice Zadar govorila je outjecaju informacijske tehnologije na službe, usluge i prostorno oblikovanje knjižnice. Milka Šupraha-Perišić, Ljiljana Črnjar i Vesna Kurilić podijelile su svoja iskustva o „izazovima rada na dvije adrese“ gledano iz perspektive korisnika i knjižničara u Gradskoj knjižnici Rijeka.

Kristian Ujlaki i Ljiljana Vugrinec izKnjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica, ispričali su kolegama o projektima „Knjižnica je više od knjiga − zajedno do zapošljavanja“, odnosno „Mladi za mlade“, a Neda Adamović i Lucija Miškić iz bjelovarske knjižnice „Petar Preradović“ predstavili su narodnu knjižnicu kao javni prostor u zabavnom i poučnom projektu Večer društvenih igara.

Dok su se u jednoj dvorani sudionici bavili potrebama korisnika i projektima koji bi maksimalno te potrebe zadovoljili, u drugoj se raspravljalo o aktualnoj, kompleksnoj i relativno novoj temi za hrvatsko knjižničarstvo - Pokazatelji za vrednovanje knjižnica.

Fila Bekavac-Lokmer i Juraj Lokmerkoji zadnjih nekoliko godina marljivo i predano rade na uređivanju knjižnica diljem provincije te njihovoj katalogizaciji i digitalizaciji,svoje bogato iskustvo prikupljeno na terenu objedinili su u izlaganjuIz tišine samostana u svijet

digitalnih informacija“. Dina Mašina govorila je o praksirazmjene publikacija u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Agnes Fulop sa Sveučilišta u Budimpeštioiskustvima mađarskih knjižničara u prikupljanju statističkih podataka o knjižnicama. Ravnateljica knjižnice „Fran Galović“ iz Koprivnice dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina predstavila je rezultate sociološkog istraživanja na primjeru svoje knjižnicena temu: „Prilagodba narodnih knjižnica promjenama u suvremenom društvu“.

Prvi put otkada je u okviru Sekcije za upravljanje i tehnologiju osnovana Radna grupa za Zelene knjižnice, tema ekološki osviještenog knjižničarstva dobila je na značaju.

Bez obzira što je tema relativno nova, hrvatske knjižnice imaju što za reći o toj problematici.

Na tematskoj sesiji Zelena knjižnica – prilagodba knjižnica promjenama u

suvremenom društvu održano je čak pet izlaganja koja su pokazala zanimljivost teme i naišla na interes korisnika i knjižničara.

Marin Seleš i Tanja Hercog iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek govorili su oknjižnici kao poticatelju razvoja ekoloških navika korisnika. Melinda Grubišić-Reiter – o uloziZelene knjižnice u Knjižničarskom društvu Šibenik, a Božica Dragaš predstavila jeprogram Zelena knjižnica u knjižnici Savica (Zagreb). Ravnateljica Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" Karlovac, Jasmina Milovčić  predstavila je projektPričamo zeleno, a glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić - projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku.

Drugog dana skupa održane su izvještajna i izborna skupština Hrvatskog knjižničarskog društva.

Zaključnih izvješća za razdoblje 2015. - 2016. podnijeli su: predsjednica HKD-a, predsjednici Glavnog, Nadzornog i Stručnog odbora, te predsjednica Etičkog povjerenstva. Predsjednica HKD-a podnijela je financijsko izvješće i predstavila plan rada stručnog udruženja za 2017. godinu.  

Nakon što su razriješeni dužnosti čelnici udruge, radno predsjedništvo pokrenulo je postupak izbora novog vodstva HKD-a.

Za predsjednicu u drugom mandatu izabrana je Duna Holcer, za predsjednicu Nadzornog odbora izabrana je Marina Vinaj, a za predsjednicu Etičkog povjerenstva Katica Matković-Mikulčić.

Po tradiciji na izbornoj skupštini Društva koja se održava svake dvije godine, dodjeljuju se i nagrade Hrvatskog knjižničarskog društva.

Kukuljevićeva povelja, kao oblik javnog priznanja knjižničnim djelatnicima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti na prijedlog Ocjenjivačkog odbora 2016. godine dodijeljena je Ranki Javor, dr. sc. Mikici Maštrović, dr. sc. Marini Mihalić, mr. sc. Davorki Pšenica i dr. sc. Marini Vinaj.

Dobitnici nagrade zamlade knjižničare, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke "Eva Verona" 2016. g.   su: Ivana Faletar Horvatić, Petar Lukačić, Snježana Stanarević Katavić, Josip Strija i Dina Vrkić.

Po završetku izborne i izvještajne skupštine, a prije svečane večere druženja, održana je Konstituirajuća sjednica Glavnog odbora 2016. -2018.

Drugog dana, u nastavku stručnih sesija održan je niz zanimljivih izlaganja.

PETAK, 14.10.2016.

U organizaciji Komisije za visokoškolske knjižnice HKD-a,Kristina Kosor iz Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN i zastupnica u EuropskomparlamentuIvana Maletić održale su izlaganje i prezentaciju na temu „EU fondovi i knjižnice : mogućnosti i izazovi“, te predstavile knjigu pod naslovom „EU projekti : od ideje do realizacije“.

U susjednoj dvorani nastavljena je rasprava na temu Zelena knjižnica – prilagodba knjižnica promjenama u suvremenom društvu, gdje su Ivana Čadovska i Ana-MarijaTkalčić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnica u Zagrebugovorile oZelenoj pismenosti kao djelustrategije razvoja informacijske službe, a Vinka Jelić-Balta, Romana Lautar iz Gradske knjižnice Slavka Kolara u Čazmi o „Poljoprivrednoj i zelenoj knjižnici u službi lokalne zajednice“.

Lokalna zajednica je bila u središtu pažnje i sesije na temu: Knjižničari kao čimbenici lokalne zajednice.

Romana Horvat, Lucija Miškić, Ljiljana Vugrinec predstavile surezultate istraživanja o potrebama i očekivanjima knjižničara od Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Vinka Jelić-Balta, Ljiljana Vugrinec govorile su o problemima udjelovanju regionalnih društava nakon Zakona o udrugama, a predsjednica najvećeg i najaktivnijeg knjižničarskog društva – Zagrebačkog, Blaženka Peradenić-Koturgovorila je o njegovimpostignućima  i izazovima.

Podteme skupa prezentirane su i posterima. 

Od hibridne prema digitalnoj knjižnici.

Autori postera i naslove: Marina Čalić Polegubić: Facebook stranica kao dio identiteta Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik;  Darija Pešut:Tiskana ili elektronička literatura? :istraživanje studenata Sveučilišta u Zagrebu; Frida Bišćan:Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira.

Nakladnička djelatnost HKD-a.

Dina Mašina:Nakladnička djelatnost HKD-a 

Knjižnice kao prostor i zelena knjižnica

Isabella Mauro:Kadar za čitanje – trogodišnji projekt Noći knjige; Nataša Daničić, Dina Mašina, Tamara Runjak: Općeznanstvena knjižnica kao izložbeni prostor : Ostavština Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Arhiva i Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Jasminka Mihaljević, Andrea Sudarević, Andrea Pejaković, Patricija Petričević:Kreiranje knjižnice zelene boje; Ljiljana Krpeljević, Marin Seleš: GISKO : zelene stope u prostoru grada

Odnos knjižnica i osnivača

Marina Maruna:Izdavačka djelatnost Arheološkoga muzeja Zadar kao oblik komuniciranja knjižnice s javnošću; Kristina Kalanj:Profiliranje specifičnih djelatnosti specijalne knjižnice u muzejskom kontekstu; Hanja Anić:Interakcija knjižnice i muzeja kroz izdavačku djelatnost i izložbe.

Pokazatelji za vrednovanje knjižnica.

Sanda Hasenay, Ivana Šuvak-Pirić, Iva Arači, Mirna Šušak Lukačević, Svjetlana Mokriš:Analiza produktivnosti znanstvenika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u razdoblju od 2011.- 2015. godine; Pokazatelji o radu bibliobusnih službi RH – Komisija za pokretne knjižnice HKD-a (Iva Pezer, Ljiljana Vugrinec, Vladimir Vranješević).

U popodnevnim satima posljednjeg dana skupa raspravljalo se na temu: Knjižnice kao javne ustanove koje se nalaze u procijepu između osnivača i korisnika. O svojim zapažanjima i zaključcima govorili su: Maja Bodiš, Ivančica Đukec Kero i Kluk Giunioiz Knjižnica grada Zagreba (Kvalitetan knjižnični sustav − pretpostavka uspješnog rada knjižnica i dobrog odnosa s osnivačima i korisnicima);  Maja Klisurić i Draženka Robotić iz Gradske knjižnice Samobor (Podrška osnivača − koliko nam je važna?); Nela Načinović i Nadia Bužleta(Društvena vrijednost knjižnica : iz perspektive zaposlenika JLS-a − Grad Pula);

Ivana Radenović, Ivana Faletar Horvatić i Zdenka Sviben iz KGZ-a (E-građani u knjižnici); Blaženka Klemar Bubić i Dubravka Luić-Vudrag (Austrijskaknjižnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu).

Na drugoj sesiji raspravljalo se na temu Upravljanja knjižnicom.

Prof. dr. sc. Radovan Vrana s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica popularne knjižnice „Bogdan Ogrizović“ (KGZ) dr. sc. Jasna Kovačević pokrenuli su raspravu o teoretskom pitanjurazvoja knjižničnih zbirki kao preduvjeta i mjera razvoja knjižnice. Jasminka Mihaljević, saSveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, predstavila je svoje viđenje modela društveno odgovorne visokoškolske knjižnice, a Komisija za upravljanje HKD-a predstavila je zapažanja i probleme iz prakse menadžera u hrvatskim knjižnicama.  

Panel raspravu na temu: E-knjiga u knjižnici vodili su Neda Adamović, Maja Krulić Gačan, Petar Lukačić, Lucija Miškić. Zajedničkim snagama knjižničari su pokušali odgovoriti na pitanje: Zašto razvoj e-knjige nije zaživio u hrvatskim knjižnicama i Hrvatskoj općenito?

Na kraju trećeg dana stručnog skupa održana je rasprava, te su podnesena izvješća sa stručnog dijela programa. Skupština je donijela zaključke.

Nakon završetka 41. skupštine HKD-a, 15. listopada 2016. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku održano je svečano otvorenje manifestacije ‘Mjesec hrvatske knjige’,  kojoj je ovogodišnji moto ‘Čitam 100 na sat’.

Šibenik nije slučajno izabran za domaćina Skupštine i otvorenje Mjeseca hrvatske knjige, naime, tu su tri velike obljetnice koje se ove godine obilježavaju. Šibenik ove godine obilježava 950 godina od prvog spomena svog imena, zatim je tu  150 godina od osnutka Narodne slavjanske čitaonice u Šibeniku i 400 godina od objavljivanja knjige izuma i projekata Machinae novae (Novi strojevi) Šibenčanina Fausta Vrančića.

 

Delegati skupštine i sudionici stručnog skupa sudjelovali su i na manifestaciji otvorenja Mjeseca hrvatske knjige. 

Katarina Todorcev Hlača

Foto: Maja Popović

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-