-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 71, listopad 2016. :: Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“


Predstavljanje tiskanog izdanja knjige lagane za čitanje „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. listopada 2016. godine predstavljena je tiskana knjiga „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić u izdanju Zaklade Čujem, vjerujem, vidim. Knjiga je jezično i grafički prilagođena za djecu s disleksijom te slijepe i druge učenike koji ne mogu koristiti standardni (crni) tisak. Knjiga je 2015. godine objavljena kao e-knjiga i zvučna knjiga (u mp3 i Daisy formatu), a sada 2016. godine i kao tiskana knjiga koja je jezično i grafički dopunjena i prilagođena osobama s disleksijom i teškoćama čitanja.

Predstavljanje je organizirano u povodu Međunarodnoga tjedna podizanja svijesti o disleksiji koji traje od 3. do 9. listopada 2016. godine i uoči Međunarodnog dana disleksije koji se obilježava 6. listopada 2016. Pozivu na predstavljanje odazvali su se predstavnici Grada Zagreba, Marija Mustač (voditeljica Odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom) i Branimir Šutalo (viši stručni savjetnik gradonačelnika za osobe s invaliditetom).    

O knjizi su govorili Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu koja je ujedno i pisac predgovora i pogovora knjige, prof. logoped Željka Butorac, stručni suradnik logoped u Osnovnoj školi Marina Držića, Danijel Deverić, ilustrator, te Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim.

Novost je da je na predstavljanju knjige prikazan tzv. booktrailer odnosno videonajava knjige „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“koji je priredila Zaklada Čujem, vjerujem, vidim na poticaj knjižničara i koja predstavlja jedan od prvih takvih uradaka u svrhu promocije novih knjiga, ali i promicanja i poticanja čitanja u Hrvatskoj (https://www.youtube.com/watch?v=TKLwmdZI5RQ).   

Prilagodba knjige temelji se na međunarodnim Smjernicama za građu laganu za čitanje i Smjernicama za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. Smjernice je objavio Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), a prijevod na hrvatski jezik objavilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo. Na taj način su knjižničari, logopedi i lingvisti u Hrvatskoj upoznati su sa pojmom građe lagane za čitanje za osobe čije čitalačke vještine zahtijevaju prilagodbu teksta. Smjernice za građu laganu za čitanje imaju izuzetnu praktičnu vrijednost u poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i svih osoba koje se iz bilo kojeg razloga ne mogu služiti standardnim (crnim) tiskom.

Prilagodba svakog novog teksta za osobe s disleksijom ima veliku vrijednost, ako je prilagodba pravilna. Zato su Zaklada Čujem, vjeruje, vidim i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osmislile hrvatski logo za označavanje građe lagane za čitanje koji je izrađen po uzoru na logo u skandinavskim zemljama i koji jamči kvalitetu prilagođenih knjiga. U knjižnicama u skandinavskim zemljama prilagođene knjige imaju logotip na hrbatu tako da je na prvi pogled lako uočljivo kome su knjige namijenjene. Isto tako knjižnice vizualno označavaju prostor gdje je smještena građa lagana za čitanje međunarodnim znakom za građu laganu za čitanje

Jezična i grafička prilagodba Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića predstavljala je vrlo zahtjevan i opsežan posao i podrazumijeva suradnju logopeda, knjižničara, ilustratora, lektora i urednika izdanja. Jezična prilagodba e-knjige i tiskane knjige koju je priredila prof. Željka Butorac u cijelosti primjenjuje načela za preradu teksta po principu građe lagane za čitanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. U jezičnoj prilagodbi teksta ne smije se mijenjati sadržaj priče, stil pisanja književnika ili izostaviti informacije i emocionalni doživljaj kod čitanja teksta. Prilagodba teksta uključuje prilagodbu konstrukcije rečenice, izbor i poredak riječi u rečenici, pojašnjenje riječi, oblik i izgled teksta, veličinu fonta slova i vizualno isticanje važnih riječi. Sve treba biti napravljeno da olakša čitanje i razumijevanje pročitanog teksta. Osnovna pravila u sastavljanju građe lagane za čitanje su jednostavnost i izbjegavanje simbola i metafora. Potrebno je objašnjavanje teških i nepoznatih riječi, poštivanje kronološkoga slijeda radnje, priprema većeg broja ilustracija i grafičko oblikovanja teksta za osobe s disleksijom. Marina Mladenović-Franješević, profesorica hrvatskog jezika i lektorica, bila je zadužena za prepoznavanje, označavanje i pisanje objašnjenja nepoznatih riječi u suradnji s prof. Željkom Butorac. Ilustrator Danijel Deverić priredio je 41 ilustraciju u knjizi koje su jako važne u knjigama prilagođenim za osobe s disleksijom, jer im omogućavaju lakše praćenje i razumijevanje prerađenog teksta, a knjižničarska savjetnica Dunja Marija Gabriel priredila je predgovor i pogovor knjizi. Završnu ulogu u pripremi tiskanog izdanja imala je urednica Iva Ivanković, osoba koja je odgovorna za cjelokupnu pripremu i oblikovanje jezično i grafički prilagođenog teksta i ilustracija.     

Upotreba građe lagane za čitanje otvara mogućnost boljeg pamćenja za djecu i mlade sa specifičnim teškoćama učenja, produbljivanje razumijevanja jezika i bolju organizaciju podataka za kvalitetno učenje. Takva građa olakšava učiteljima planiranje i provođenje individualnog pristupa u radu s učenicima s teškoćama čitanja i disleksijom.

Zahvaljujući postojanju građe lagane za čitanje, osobe s teškoćama čitanja i disleksijom mogu doživjeti ljepotu i radost čitanja na isti način kao osobe bez teškoća čitanja. Roman o šegrtu Hlapiću jedno je od najvećih djela hrvatske dječje književnosti i predstavlja ozbiljnu literaturu koju rado čitaju djeca i odrasli. Priča o šegrtu Hlapiću čita se rado i nakon sto godina i nastavlja živjeti u 21. stoljeću. Čitatelje ispunjava oduševljenjem, a Hlapić ima velik broj obožavatelja iz naše zemlje i cijelog svijeta. 

Nažalost hrvatski nakladnici malo proizvode građu laganu za čitanje i stoga je potrebno pokretanje cjelovite izdavačke djelatnosti u našoj zemlji na temelju Smjernica za građu laganu za čitanje.  Stoga je izuzetno važna upornost nakladnika Zaklade Čujem, vjerujem, vidim u izradi obavezne školske lektire po principu građe lagane za čitanje i on predstavlja dobar primjer drugim nakladnicima kako mogu proizvoditi građu laganu za čitanje.

Ovim predstavljanjem Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu obilježila je početak jednogodišnje Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ (https://www.facebook.com/IJaZelimCitati/?fref=ts) koja je započela 1. listopada 2016. godine. Kampanju organizira Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama) u suorganizaciji sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (NSK) i Knjižnicama grada Zagreba (KGZ). U nastojanjima da se skrene pozornost javnosti na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te nedostatak knjižnične građe i publikacija koji bi im bili prilagođeni, Hrvatsko knjižničarsko društvo okupilo je brojne partnere oko Kampanje: knjižnice, škole, fakultete, udruge, nakladnike, institucije, državne i gradske urede.

Dunja M. Gabriel

dgabriel@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-