-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 71, listopad 2016. :: Tema broja: Moderna knjižnica u svijetu koji se mijenja


Knjižnica je odgojno-obrazovno i sigurno utočište djeci s ključićem oko vrata

U današnje vrijeme zaposleni roditelji,  pritisnuti brojnim poslovnim obavezama imaju malo vremena koje bi mogli kvalitetno provoditi sa svojom djecom. Budući da im je radno vrijeme takvo da uglavnom nisu kod kuće do kasnih poslijepodnevnih sati, a u obližnjoj osnovnoj školi dnevni boravak učenici mogu polaziti samo prva dva razreda, naša kvartovska knjižnica je često utočište djeci s ključićem oko vrata. To su najčešće djeca trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. Oni, nakon škole, svakodnevno još s torbama na leđima dolaze u Knjižnicu i tu borave dok se roditelji ne vrate kući (budući da su se tako s njima  dogovorili). Za roditelje je to veliko olakšanje jer znaju da su im djeca na sigurnom, toplom i zaštićenom mjestu u kojem mogu napisati zadaću pri čemu imaju i potrebnu stručnu pomoć. Djeca su u  Knjižnicu uvijek dobrodošla i vrata su im otvorena. Oni, a i njihovi roditelji to znaju.  Ne samo da im se pomaže u pisanju domaće zadaće, nego se za njih osmišljavaju i provode kvalitetni programi koji će ih poticati na čitanje, usvajanje novih vještina i znanja, ali i razvijati njihove emocionalne i socijalne kompetencije.

Ljetos je Knjižnica bila puna djece iz obližnjih zgrada. To je prilika koju smo iskoristili za osmišljeno  bavljenja njima u svrhu njihova osobnog  razvoja.

Baza svakog odgojno- obrazovnog rada u knjižnicama najčešće je književno djelo. Ovoga puta to je  izbor kvalitetne problemske priče  na koju se nadograđuje odgojni program.Budući da smo radili s grupom različite djece, prvi zadatak nam je bio postići grupnu povezanost i time dobiti na njezinoj stabilnosti da ne dođe do raspada. Nakon igara upoznavanja, djeca su u grupi iskušavala granice pravila grupe i borila se za svoju poziciju unutar nje. Jako je važno upravo u ovoj fazi uskladiti grupu da bi se moglo dalje napredovati. Djecu treba usmjeravati u pravcu zajedništva i suradnje i taj princip daje najbolje rezultate. Oni počinju prihvaćati jedni druge sa svim različitostima, a mogući sukobi se rješavaju zajedničkom raspravom.

Nakon glasnog čitanja priče i  prepričavanja s ciljem pravilnog razumijevanja i razgovora, slijede brojne dramske igre i improvizacije koje potiču na razmišljanje o rješavanju problema na razne načine. Igranje igara i igranje uloga mogu utjecati na promjenu stava i razvijanje vrijednosnog sustava kod djece na njima najugodniji i najprihvatljiviji način. Osim toga kod njih se razvija samopouzdanje i sposobnost rješavanja problema. Sve to kod djece smanjuje razinu stresa i uči ih nositi se s njim.

Naime, ako djeca nemaju podršku, pomoć i razumijevanje u svom okruženju postaju nesigurna i problemi se gomilaju. Da bi današnja djeca to dobila od svojih roditelja koji im to zasigurno žele, trebaju i njihovo vrijeme kojeg nažalost roditelji često nemaju dovoljno. Upravo u toj činjenici veliki je doprinos kvalitetnog i pomno osmišljenog rada knjižničara za djecu i mlade u narodnim knjižnicama koja su omiljena okupljališta kvartovske djece. Knjižničari dobro osmišljenim programima mogu znatno odgojno-obrazovno utjecati na djecu i mlade. To je misao vodilja koja nas motivira u radu u ovoj maloj kvartovskoj knjižnici. Tako smo i ovoga ljeta iskoristili priliku, okupili djecu, čitali i igrali se, a pri tome smo dobro znali koji su nam ciljevi takvih aktivnosti. Događalo se da smo spontano u naše igre uspjeli „uvući“ i pokojeg roditelja koji je nakon posla navratio po svoje dijete.

Svojim radom pokušavamo se prilagoditi i uključiti kao neformalni odgojno obrazovni sudionici zahtjevima suvremenog društva u kojem obiteljsko ozračje doživljava velike promjene kako bi naše djelovanje  pridonijelo najbolje moguće prilikom prisutne transformacije unutar obitelji u vremenu u kojem živimo. Pravodobno stjecanje socijalnih vještina popraćeno adekvatnim emocionalnim sazrijevanjem je osnova za sretan i produktivan život i svjesni toga  pomno osmišljavamo naše radionice.

Keti Krpan

keti.krpan@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-