-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Središnja knjižnica Slovaka radi na povezivanju dvije kulture i dva naroda

Središnja knjižnica Slovaka u RH pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice osnovana je kako bi zadovoljavala kulturne, informativne, znanstvenoistraživačke i obrazovne potrebe pripadnika slovačke manjine u Hrvatskoj i omogućavala cjelokupnoj zajednici upoznavanje s kulturom slovačkoga naroda. Njezina je temeljna misija približiti znanje, informacije i kulturu kroz osiguravanje građe i usluga na slovačkom jeziku, a svojom djelatnošću raditi na povezivanju dvije kulture i dva naroda. U svjetlu današnjih potreba, knjižnica radi i na jačanju  uloge partnera u istraživanju, obrazovanju i kulturnoj komunikaciji, razvoju suvremenih hrvatsko-slovačkih književnih odnosa i dokumentiranju života slovačke manjine koja živi u RH.

Polazeći od činjenice kako svaka knjižnica nacionalne manjine u RH ima jednake ciljeve i zadatke, ali različite uvjete rada i potrebe zajednice korisnika, koja su glavna obilježja rada Središnje knjižnice Slovaka u RH kao manjinske knjižnice za veće, odnosno većinske potrebe?

Slovačka manjina u Hrvatskoj postoji oko 200 godina. Danas broji nešto manje od 5000 pripadnika i dobro je organizirana u krovnoj udruzi Savezu Slovaka. Slovaci u Hrvatskoj njeguju svoje tradicije i kulturnu baštinu najviše kroz folklorna društva, kazalište, mjesečnik Prameň, radioemisije na slovačkom jeziku, fakultativno izučavanje materinskoga jezika u  osnovnim i srednjim školama kao i na FF u Zagrebu. U novije vrijeme tu se po prvi puta ubrojila i knjižnična djelatnost.

Središnja knjižnica Slovaka djeluje 17 godina (osnovana je 1998.), raspolaže s fondom od 4000 svezaka knjižnične građe smještene u središnjici i izdvojenim stacionarima. Građa je obrađena u programu Crolist, posudba u Našicama je automatizirana, a knjige su organizirane u zbirke od kojih najveći dio čini beletristika za odrasle i djecu, zatim vrijedna zbirka stručne literature (rječnika, enciklopedija, priručnika, udžbenika, monografija) te zavičajna zbirka Croslovacika.

Imperativ u radu slovačke knjižnice je dvojezičnost. Dvojezičnost je, osim otvorenosti cijeloj zajednici, neophodna i zbog stanja i načina korištenja materinskog jezika pripadnika slovačke manjine. Naime, pripadnici slovačke manjine u Hrvatskoj ne koriste se književnim oblikom jezika već arhaičnim i asimiliranim dijalektom sjeverne Slovačke. Uslijed slabog poznavanja standardnog, suvremenog oblika jezika, pripadnici manjinske zajednice pisanu građu koriste manje nego što bi htjeli. Knjižnica u tom smislu nema većih mogućnosti jer pismenost u prvom redu ovisi o obrazovnom sustavu, odnosno komunikaciji kroz koju se materinski jezik usavršava. Doprinos knjižnice podizanju jezične razine i pismenosti bilo je nekoliko radionica i tečajeva slovačkog jezika. Zato vodeći računa o integriranosti i dostupnosti svim kategorijama korisnika, informacijska pomagala, vodiči, preporuke, katalozi i bibliografije izrađuju se na hrvatskom i slovačkom jeziku, jednako kao i sadržaji koje knjižnica priprema.

Korisnici knjižnice većinom su studenti slovakistike, profesori slovačkog jezika, autori članaka, stručnih radova (maturalnih i diplomskih koji se obavezno dostavljaju u  zavičajnu zbirku), istraživači povijesti manjine, a rjeđe učenici, građani i članovi udruga. S obzirom na specifičnost rada manjinskih knjižnica, njihov broj utvrđuje se kombinacijom dostupnih podataka i procjenom, jer pružanje knjižnično-informativnih usluga proteže se na cijelu zemlju, sve kategorije korisnika i načine pružanja usluga, neovisno o članstvu.

Kao središnja knjižnica koja ima obavezu osigurati dostupnost građe na slovačkom jeziku i u drugim sredinama u kojima žive pripadnici manjine, osnovala je pet stacionara – u Iloku, Osijeku, Lipovljanima,Zagrebu i Rijeci, čime je umrežila cijelu Hrvatsku. Od toga, dva stacionara nalaze se u narodnim knjižnicama, jedan u udruzi, a dva na fakultetima. Nažalost, nakon nekoliko godina djelovanja, dva stacionara (Ilok i Osijek) vratila su veći dio građe u središnjicu uz obrazloženje kako nemaju prostora, a građa se rijetko koristi.

Od aktivnosti kojima SKS kojima promiče slovačku kulturu u najširem smislu riječi možemo izdvojiti književne susrete s piscima iz Slovačke, izložbe posvećene slovačkoj književnosti, književnicima i umjetnosti, projekte i radionice u osnovnim školama u kojima se njeguje slovački jezik, slovački gastrofestival u Našicama, izložbe i rekonstrukcije božićnih i uskrsnih običaja, predstavljanje zavičajnih publikacija i tematskih bibliografija.

Devet godina zaredom SKS priprema Dan slovačkog filma u Našicama putem kojega promiče slovačku kinematografiju, a u nekoliko se navrata bavila i izdavačkom djelatnošću: pripremila je i izdala nekoliko brošura posvećenih slovačkoj tradicijskoj kulturi i običajima, knjigu priča nastalu zapisivanjem sjećanja jednog lokalnog slovačkog pripovjedača i prvi tiskani katalog Croslovacike. Suradnik je u pripremi i realizaciji slovačke radioemisije u Našicama.

Upravo je suradnja jedno od temeljnih obilježja rada SKS. Slovačkoj su knjižnici glavni partneri osnovne škole i fakulteti na kojime se izučava slovački jezik, sve slovačke udruge u Hrvatskoj, Grad Našice, knjižnice i udruženja u Slovačkoj (Društvo knjižničara bratislavskog kraja i posebno Slovačka nacionalna knjižnica Martin), a tu su, naravno, mediji i tisak koji izvještavaju o njezinom radu (kao nadopuna uz knjižničnu web stranicu ).

Sagledavajući rad knjižnice s pozicije kulturno-informativne ustanove određene namjene i zadaća koja mora ići ukorak s razvojem društva i njegovih potreba, sve se više uočava ograničeni obrazac djelovanja. Glavnu prepreku daljnjem napredovanju i razvoju djelatnosti predstavljaju četiri faktora: financije, prostor, jezik i geografska raspršenost korisnika.

Knjižnica se uglavnom financira iz sredstava državnog proračuna RH – Ministarstva kulture (jedan stručni djelatnik - voditelj i osnovna sredstva za funkcioniranje na godišnjoj osnovi koja su se zadnjih godina prepolovila); posebne programe podupiru Grad Našice i Osječko-baranjska županija. Republika Slovačka također omogućava financiranje posebnih programa koji se prijavljuju Uredu za iseljene Slovake SR, ali u vrlo ograničenoj mjeri. Sredstva nisu dostatna za razvoj djelatnosti.

Nedostatak prostora u matičnoj narodnoj knjižnici u Našicama utječe na smještaj građe i zadržavanje korisnika u knjižnici, kako u hrvatskom tako i u slovačkom odjelu. U našičkoj knjižnici 64000 knjiga smješteno je na 208m². Većina aktivnosti i sadržaja organizira se stoga u zamjenskim prostorima, što je u suprotnosti s nastojanjima da se potiču socijalni kontakti u knjižničnom ozračju. 

Ipak, najveću prepreku daljnjem razvoju knjižnice predstavlja već spomenuto slabo poznavanje i korištenje standardnog oblika slovačkog jezika koje je osnovni preduvjet korištenja knjižnične građe i usluga. Razina poznavanja i aktivnog korištenja jezika pripadnika manjine, unatoč njegovanju u školama, pokazuje izrazite znakove asmiliranosti (koju potiče i velika sličnosti s hrvatskim jezikom). Nju može zaustaviti samo veće ulaganje u obrazovni sustav i poticanje komunikacije na materinskom jeziku.

Geografska raspršenost slovačkog stanovništva u Hrvatskoj ponukala je SKS da što prije osigura dostupnosti građe putem stacionara. Međutim, zbog slabijeg korištenja pisane građe (uslijed nepoznavanja jezika), pojedine knjižnice - domaćini slovačkom stacionaru odlučile su smanjiti broj knjiga ili vratiti postojeći fond u središnjicu u Našicama. Uz malo više razumijevanja i kooperativnosti knjižnica do toga ne bi dolazilo.

Model prema kojem manjinske knjižnice u našoj zemlji djeluju u okviru hrvatskih narodnih knjižnica, zamišljen je kao otvoreni sustav koji kroz suradnju i integriranost promiče kulturu i osobitosti pojedine manjine u većinskom okruženju, ističe važnost poznavanja materinskoga jezika, obrazovanja i informiranosti te potiče razvoj multikulturalnosti u društvu.

Zato su upravo integriranost, suradnja i nadopunjavanje iglavna obilježja rada slovačke knjižnice unutar hrvatske narodne knjižnice, što je model koji se pokazao kao najbolja opcija za korisnike slovačke nacionalnosti koji su zbog poteškoća s poznavanjem materinskog jezika najčešće primarno korisnici hrvatske knjižnice, a tek zatim slovačke. Za njih su izrazito važni socijalni kontakti i druženje u knjižnici kao otvorenom, kozmopolitskom i svima dostupnom mjestu, posebno stoga jer u njoj mogu slobodno komunicirati na materinskom jeziku i na to ih se potiče. Ovo prožimanje kultura vidljivo je i kod hrvatskih korisnika koji vrlo dobro percipiraju SKS i otkrivaju nove mogućnosti korištenja građe i usluga na slovačkom jeziku.

Kultura i jezik slovačke zajednice u Hrvatskoj danas su uglavnom orijentirani na prošlost i baštinu predaka, ali knjižnica kao suvremena multifunkcionalna ustanova tu je da ukazuje na neke nove, suvremenije mogućnosti. Preduvjet unaprjeđivanja rada slovačke knjižnice stoga je njezina dobra tehničko-informatička opremljenost, kvalitetne i dostupne baze podataka, stručno osposobljen, stalno usavršavan i motiviran voditelj, suradnja s knjižnicama u matičnoj zemlji i definiran status unutar hrvatskog knjižničnog sustava. Samo tako može postati kvalitetan centar znanja i informacija, središte i poveznica dviju kultura u našoj zemlji.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://knjiznica-nasice.hr/sk-slovaka/

Ružica Vinčak

hnkicna.ruzica@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-