-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Središnja knjižnica Slovenaca u RH - centar raznolikosti i bogatstva slovenske kulture
koncept multikulturalnosti kao smjer razvoja europskih kulturnih politika

U samim počecima Europske unije kulturne politike bile su vođene s glavnim ciljem razvoja nadnacionalne europske jedinstvene kulture te postizanja što veće ekonomske isplativosti i tehničke iskoristivosti kulture i umjetnosti. Nakon Ugovora iz Maastrichta Europsk unija pojačano se zalagala za zajedničku europsku kulturnu politiku obilježenu pluralističkim ciljevima koji naglašavaju kulturnu raznolikost. Europska kulturna politika ima vrlo specifične karakteristike jer nastoji, ne samo zaštititi i očuvati kulture, već i osnažiti osjećaj zajedništva. To čini tako što potiče širenje multikulturalnog prostora, pri čemu komunikacija među kulturama ima presudnu ulogu. Bijela knjiga Vijeća Europe definira interkulturni dijalog kao otvorenu i tolerantnu razmjenu gledišta između pojedinaca i skupina različitih podrijetla, a između ostalog, postavlja i pitanje o tome kakvo će društvo biti u budućnosti? Je li to društvo u kojem će pojedinci živjeti u odvojenim zajednicama, maglovito povezani međusobnim nepoznavanjem i stereotipima? Ili će to biti dinamično i otvoreno društvo u kojem neće biti diskriminacije i u kojem će se u potpunosti poštivati ljudska prava? Kako bi se to i ostvarilo, Vijeće Europe ističe nezaobilaznu ulogu interkulturnog dijaloga koji omogućuje prevladavanje podjela te priznavanje različitih identiteta. Budućnost kulturnih politika EU temelji se na multikulturalizmu i interkulturnom dijalogu koji spadaju u prioritetna područja europske kulturne strategije. Smjer razvoja europske kulturne politike jest dinamika kulturne razmjene, a ne puko supostojanje različitih kultura.

Središnja knjižnica Slovenaca u RH

U tom smjeru djeluje i Središnja knjižnica Slovenaca u RH, jedna od deset knjižnica nacionalnih manjina i djeluje u okviru Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu. Osnovana je prije 23 godine, a svečano otvorenje odjela održano je 20. listopada 1993. u nazočnosti brojnih uglednih gostiju iz Hrvatske i Slovenije. Fond knjiga na slovenskom jeziku oduvijek je nalazio svoje mjesto u karlovačkoj knjižnici, a zalaganjem tadašnjeg vodstva knjižnice i djelatnika NSK formiran je u zasebnu zbirku građe. Na taj način stvoreni su uvjeti za osnivanje Središnje knjižnice Slovenaca. U prilog tome ide i povoljan geografski položaj Karlovca u središnjoj Hrvatskoj, na raskrižju važnih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu, te blizina slovenske granice i južne Slovenije.

Od samih početaka rada ovog odjela, javnost je izrazito pozitivno ocijenila programe i aktivnosti, a mnogi članci i isječci iz novina iz tog razdoblja govore o aktivnom uključivanju slovenske nacionalne manjine u kulturne programe koji su se uvijek intenzivno održavali. Valja naglasiti značajnu ulogu Knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta i tadašnjih djelatnika te knjižnice koji su aktivno podupirali rad ovog odjela, sudjelovali u svim događanjima u knjižnici te omogućili njezin razvoj i povezali stanovništvo ovog prekograničnog područja.

Fond knjižnice u početku je smješten u okviru drugih odjela knjižnice (Informativno-posudbeni, Dječji, Studijski odjel), a uređenjem prostora u Ogranku Švarča fond je objedinjen na jednom mjestu. Nakon otvorenja novog dijela knjižnice, 2007. g. kompletan fond preseljen je u centralnu knjižnicu i danas se nalazi u sklopu Informativno – posudbenog odjela, sa boljom vidljivošću i otvorenim pristupom dostupniji je svojim korisnicima.

Temeljna djelatnost knjižnice je nabava, obrada i davanje na korištenje knjižnične građe na slovenskom jeziku. Danas fond broji gotovo 7 000 svezaka knjižnične građe (knjige, AV građa, periodika) koja se nalazi u otvorenom pristupu i posuđuje se pod istim uvjetima i pravilima za korisnike. Osim redovne posudbe, vrši se i međuknjižnična posudba građe prema zahtjevima korisnika u druge knjižnice i slovenska društva u Hrvatskoj. Kompletan fond katalogiziran je i vidljiv u e-katalogu knjižnice.

Uz osnovnu djelatnost nabave i korištenja knjižnične građe, knjižnica od samih početaka svog djelovanja provodi i bogate kulturne programe i aktivnosti koje organizira u svojim prostorima, kao i gostovanjima u Sloveniji. Tako se od 1993. g. redovito održavaju Slovenski dani u Karlovcu koji se provode tijekom manifestacije Mjesec hrvatske knjige. Tada se u knjižnici održavaju književne ili glazbene večeri, postavljaju izložbe s temama i autorima koji povezuju Hrvatsku i Sloveniju itd. Hrvatski dani u Sloveniji obilježavaju se u Knjižnici Mirana Jarca, u počecima povremeno, no zadnjih godina kontinuirano u mjesecu svibnju, kada u Sloveniju dovodimo kulturne djelatnike i umjetnike iz Hrvatske. Pored toga, u veljači u suradnji s Kulturnim društvom Slovenski dom iz Karlovca obilježavamo Slovenski kulturni praznik Prešernov dan. Sve programe redovito podupiru i posjećuju predstavnici lokalne uprave te Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, koje pruža potpunu podršku u njihovom provođenju.

Suradnja Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ i Knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta dodatno je osnažena idejom o organiziranju međunarodnog stručnog skupa knjižničara pod nazivom „Knjižnica – središte znanja i zabave“. Stručnim izlaganjima hrvatskih i slovenskih stručnjaka s područja knjižničarstva, pedagogije, psihologije, sociologije i ostalih znanosti, osigurana je razmjena znanja, čvrsto uspostavljene veze između Slovenije i Hrvatske te na taj način ostvarena iznimno uspješna suradnja između dvije zemlje. Koncept skupa zasniva se na naizmjeničnoj organizaciji. Svake godine jedna od naših knjižnica preuzima ulogu organizatora i domaćina te ugošćuje sudionike skupa. Također, svake godine definiramo temu skupa, za koju smatramo da je aktualna za knjižničare i sadržajno može pridonijeti što boljem razvoju knjižničarstva u Hrvatskoj i Sloveniji. Knjižnice izdaju i Zbornike radova sa skupova. Ponosni smo što zahvaljujući iznimno dobrim i prijateljskim odnosima među kolegama iz naših knjižnica, već jedanaest godina za redom organiziramo ovaj značajan skup, koji je u hrvatskoj i slovenskoj kulturnoj i stručnoj javnosti postao prepoznatljiv po svojoj kvaliteti.

Jedno od najvećih postignuća u dugogodišnjoj međusobnoj suradnji karlovačke i novomeške knjižnice te dokaz uspješnosti i kvalitete zajedničkog rada jest provođenje dvogodišnjeg projekta prekogranične kulturne suradnje Besede i riječi (BeRi), odobrenog i financiranog od strane Europske unije. Projekt je trajao od listopada 2009. do prosinca 2011. godine u sklopu operativnog programa prekogranične suradnje IPA Slovenija – Hrvatska kojem je cilj poticati uravnoteženi održivi razvoj pograničnih područja Slovenije i Hrvatske kroz uspješno upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivnom društveno-gospodarskom interakcijom. Vrijednost projekta bila je gotovo 96 tisuća eura, od čega je Europska unija osigurala oko 81,5 tisuća eura. Kroz projekt je prošlo oko tisuću sudionika, a u dvije godine provođenja projekta dvije knjižnice partneri organizirale su brojne aktivnosti i sadržaje prilagođene i namijenjene stanovnicima prekograničnog područja s hrvatske i slovenske strane: organizirana su dva međunarodna stručna skupa „Knjižnica – središte znanja i zabave“ koji su okupili preko dvjesto stručnjaka iz područja knjižničarstva kako bi predstavili različite programe, projekte i aktivnosti koje provode u svojim ustanovama s ciljem očuvanja kulturnog identiteta lokalne zajednice, istovremeno potičući na multikulturalnost u odnosima s drugim institucijama te društvom u cjelini, prihvaćajući njihove različitosti i specifičnosti; za najmlađe korisnike organizirano je šest radionica za djecu pod nazivom „Upoznajmo susjede“. Cilj radionica bio je upoznati djecu s kulturom, običajima i povijesti njihovih susjeda te u tom smislu podignuti razinu znanja o zaštiti okoliša, rodnoj jednakosti i održivom razvoju; u okviru projekta organizirani su Slovenski dani u Hrvatskoj i Hrvatski dani u Sloveniji. Održana su četiri književna susreta i četiri likovne izložbe hrvatskih i slovenskih likovnih i književnih autora. Sudjelovali su : Nejc Gazvoda, Irena Lukšić, Matjaž Brulc, Danko Plevnik, Mladen Bolfek, Nataša Mirtič, Aleksandra Goreta i Janko Orač. Nastavljena je kontinuirana suradnja dviju knjižnica, predstavljeno zajedničko kulturno nasljeđe pograničnog područja kroz njegovo prepoznavanje, prikaz i promociju, uz naglasak na međusobnom razumijevanju i unaprjeđenju komunikacije; organizirani su tečajevi početnog i poslovnog hrvatskog jezika u Knjižnici Mirana Jarca te početnog i poslovnog slovenskog jezika u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ na kojima je sudjelovalo oko 80 polaznika. Na kraju tečajeva organizirana je stručna ekskurzija na kojoj su polaznici obišli Karlovac, Plitvička jezera, Metliku i Novo Mesto; organiziran je okrugli stol “Knjige bez putovnice” koji je okupio predstavnike nadležnih ministarstava u Sloveniji i Hrvatskoj s ciljem uspostavljanja «putovnice» za knjige, odnosno isprave koja pojednostavljuje proceduru prekogranične međuknjižnične posudbe knjiga.  Cilj razmjene knjiga na slovenskom i hrvatskom jeziku je poticanje na učenje jezika zbog lakše komunikacije i upoznavanja kulture susjeda. Sadržaji projekta promovirali su se putem web stranica, promotivnog materijala i promidžbenih događaja, te konferencija za medije. Završetkom projekta Beri ostvareni su skupni ciljevi, kao što su gospodarski razvoj regije, bolje poslovno komuniciranje, povećana razmjena znanja, tehnologija i kulturnih sadržaja, razvoj prekogranične knjižnične razmjene s ciljem poticanja znanja o književnosti i kulturi susjeda, razvijanje tolerantnosti, razumijevanja i suživota putem razmjene kulturnih sadržaja. Također, uspostavljeni su temelji za suradnju na budućim zajedničkim projektima na području kulturne suradnje.

Središnja knjižica Slovenaca već preko dvadeset godina omogućava svojim korisnicima pristup građi na materinjem jeziku, dostupnost informacijama i njihovo korištenje te na taj način zadovoljava obrazovne i kulturne potrebe svojih korisnika, pripadnika slovenske nacionalne manjine, ali i svih ostalih korisnika. Svojom djelatnošću knjižnica sve ove godine nastoji očuvati slovensku kulturu, jezičnu posebnost, tradiciju kako bi postavila temelje za buduće generacije.

Građom koju daje na korištenje svojim korisnicima, bogatim kulturnim programima koji se svake godine planiraju i provode u suradnji sa novomeškom knjižnicom te slovenskim društvima u Hrvatskoj, Središnja knjižnica Slovenaca postala je i nastavlja biti važan čimbenik slovenske nacionalne manjine  u Hrvatskoj  te mjesto obogaćivanja i osnaživanja njihovih veza, doprinoseći na taj način međusobnom razumijevanju i poštivanju različitih etničkih skupina u Hrvatskoj.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://www.gkka.hr/?page_id=40

Vedrana Kovač Vrana

vedrana@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-