-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Iskustvo s Međunarodnog stručnog skupa Dječja knjižnica – podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu

Tijekom 2015. godine održan je niz radionica za vrtićku i osnovnoškolsku djecu u GKZD, u ogranku Bili brig. Radionice smo, u suradnji s knjižničarkom Antonijelom Nekić, pripremile i održale nas dvije, tada apsolventice knjižničarstva na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Ivana Halužan i Matea Bakmaz. Slijedom toga, na Međunarodnom stručnom skupu Dječja knjižnica – podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici održanom 1. ožujka 2016. u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu imale smo Pecha Kucha izlaganje rada Mladi knjižničari – priprema i provođenje radionica za vrtićku i osnovnoškolsku djecu u GKZD.

Skup je započeo u 9 sati registracijom sudionika. Službeni dio krenuo je u 10 sati predstavljanjem moderatorica te prigodnim kratkim nastupom djece. U ime domaćina pozdravni govor održali su: - ravnateljica Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Jasmina Milovčić, u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice - Dunja Marija Gabriel, u ime Hrvatskog knjižničarskog društva Dunja Holcer te u ime Grada osnivača, dogradonačelnik Dubravko Delić. Program Skupa bio je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu izlaganja su imali pozvani izlagači: Dunja Marija Gabriel  s izlaganjem Poslovanje, usluge i programi dječjih odjela narodnih knjižnica i Ivana Martinović s izlaganjem Uloga dječje knjižnice u socijalizaciji, koje suponudile kvalitetnu teorijsku podlogu za nastavak Skupa.

Kratka rasprava zaključena je pitanjem vide li danas djeca knjižnicu kao treći prostor. Svi okupljeni složili su se da ćemo odgovor zasigurno dobiti kroz ostala izlaganja. Nakon kratke pauze uslijedila su izlaganja gošći iz Slovenije, iz Knjižnice Črnomelj. Ravnateljica Knjižnice Črnomelj, Ana Panjan Trgovčić predstavila je djelatnosti njihova Dječjeg odjela, dok su Breda Kočevar i Jožica Žunić predstavile zanimljiv projekt njihove knjižnice – Kamiši Bai nastao po uzoru na tradicionalnu japansku tehniku pripovijedanja kroz sliku i riječ.

U drugom dijelu Skupa kroz 14 Pecha Kucha izlaganja su predstavili primjeri dobre prakse iz knjižnica diljem Hrvatske, te smo u tom dijelu i mi predstavile naš rad. Možemo kazati da je naša prezentacija bila podijeljena u tri djela. U prvom smo dijelu izdvojile ključne stavke koje su prethodile provedbi radionica, dok smo u drugom dijelu istaknule kategorizaciju radionica i faze pripreme za njihovu uspješnu provedbu. U posljednjem dijelu izdvojile smo smjernice kojih se potrebno pridržavati da bi se kroz provedbu radionice ostvario postavljeni cilj. Također, spomenule smo iznimke na koje smo naišle tijekom provedbe radionica te smo za kraj istaknule našu osobnu dobrobit iz ovog vida stručnog djelovanja.

Kada je riječ o kategorizaciji radionica, naše su radionice pripadale sljedećim kategorijama: čitanje priča vrtićkim skupinama, sat lektire nižim razredima osnovne škole. Treća kategorija radionica jesu kreativne radionice i to likovne te likovno – literarne radionice za niže razrede osnovne škole. Priprema je bila vrlo važna kada je riječ o uspješnoj provedbi radionica. Ona je obuhvaćala nekoliko faza koje su jedinstvene za svaku kategoriju radionica. Tijekom provođenja radionica naišle smo na iznimke koje su se odnosile na ponašanje djece. One nisu bile dio, već unaprijed definiranog tijeka radionice, a to su npr. ometanja, plač, smijeh, sukob i odbijanje suradnje. U tom smo slučaju bile primorane koristiti elemente improvizacije što nam je omogućilo snalaženje u nepredviđenim situacijama poput onih koje su nas zatekle. Improvizacija se pritom ne smatra nedostatkom planirane pripreme. Važno je spomenuti da smo radionice uvijek stavile u kontekst knjižnice i to u smislu da je ona uvijek izvor svih informacija, ideja, mjesto druženja poput ovih naših radionica te da je važno biti njenim članom.

U završnom smo dijelu izdvojile sljedeće smjernice za planiranje i provedbu radionica temeljem našeg iskustva:

  1. Neophodna je priprema koju je istovremeno potrebno prilagoditi kategoriji radionice te poštivati svaki njen element.
  2. U izvedbi je važno djecu prihvatiti kao izazov, prilagoditi im sadržaj i usmjeravati njihovu pozornost ka cilju radionice.
  3. Suradnja je ključna i bez nje se radionice ne bi mogle održati. Ona se odvijala na tri razine: knjižničarka - učiteljica/odgajateljica - studentice.

Kao osobnu dobrobit izdvojile smo iskustvo kroz koje smo dobile uvid u važnost suradnje te ostvarile odnos s najmlađim korisnicima knjižnice. Također, upoznale smo elemente organizacije koja je neophodna i koja uvjetuje uspješnost provedbe, u ovom slučaju, radionica za vrtićku i osnovnoškolsku djecu. Predstavljanje našeg rada zaključile smo sljedećom rečenicom: „Ovo je vjetar u leđa za svako naše daljnje profesionalno iskustvo”.

Ivana Halužan

Matea Bakmaz

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-