-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


6. kongres poljskih knjižnica „Multikulturizam, interkulturni dijalog i uloga knjižnica u razvoju suvremenog društva“

Fokus ovogodišnjeg, šestog po redu kongresa poljskih knjižničara održanog u Varšavi 22.- 23. 10. 2015.  bio je usmjeren na jedno od prioritetnih područja za europske zemlje – multikulturnost, interkulturni dijalog i ulogu knjižnica u razvoju modernog društva. Kongres je tematizirao pitanja jednakosti, raznolikosti i tolerancije, kulturno raznolike sredine, multikulturnu povijest te rad knjižnica u multikulturnom području. Za razliku od hrvatske prakse u kojoj knjižničarsko društvo organizira nacionalne stručne skupove i programe, organizator ovog kongresa bila je Zaklada za razvoj informacijskog društva (FRSI) iz Varšave, koja se i inače bavi organizacijom projekata vezanih uz knjižnice. Jedan od njih je program razvoja knjižnica u Poljskoj uz financijsku podršku Zaklade Billa i Melinde Gates i Zaklade poljsko-američke slobode, a drugi je projekt “Knjižnica kao  mjesto susreta mnogih kultura”.

Kongres je zamišljen kao platforma za razmjenu znanja, međusobne inspiracije i umrežavanje poljskih knjižničara s pozvanim gostima iz  Namibije, Norveške, Ukrajine i Hrvatske  (više na http://wielokulturowabiblioteka.org/#speakers). Imala sam čast biti jedna od pozvanih gostiju kako bih predstavila programe podrške Romima koje provodi Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ iz Koprivnice. Organizatori su informacije o ovim našim programima pronašli na internetu, konkretno na  IFLA-inim stranicama, i ustanovili da sveobuhvatnošću provedbe  potpuno zadovoljavaju njihov pristup i razradu multikulturnog modela knjižnice koji žele promovirati, na temelju suradnje, uključenosti, osnaživanja i vidljivosti manjinskih skupina.

Također, s velikim sam zanimanjem pratila program ovog izuzetno zanimljivog i moderno organiziranog knjižničarskog skupa, koji se bazirao na interaktivnom i interdisciplinarnom pristupu.

Prvi dan kongresa održavala se interaktivna obrazovna igra na temu kulturnih  različitosti i njihove promocije u knjižnicama. Organizatori su priredili priručnik kako planirati cjelogodišnji multikulturni kalendar u knjižnici, a sudionici kongresa ispunjavali su različite zadatke koristeći se tiskanim i AV materijalima. Na 13 stanica / punktova susretali su se s predstavnicima udruga i institucija koji rade u području multikulturnosti. Datumi u kalendaru vezani uz multikulturnost oko kojih su izrađivali zadatke iz priručnika bili su npr. Međunarodni dan materinskog jezika (21.2.), Međunarodni dan žena (8.3.), Međunarodni dan Roma (8.4.), Međunarodni dan izbjeglica (20.6.), Međunarodni dan imigranata (18.12.). Opća je poruka kod planiranja multikulturnih programa u knjižnici ta da je važno saznati što različite skupine u lokalnoj zajednici žele, identificirati skupine koje trebaju pomoć i zatražiti pomoć od nevladinih udruga. Važno je planirati male, ali kontinuirane korake. 

Drugi dan kongresa održane su radionice i kratke prezentacije o dobroj praksi knjižnica. Tako smo saznali nešto više o knjižnici za Vijetnamce u poljskom gradiću Roszny, potom o  projektu Migroteka Poljskog migracijskog forumu koje su pokrenute u 18 poljskih knjižnica s ciljem informiranja, edukacije i integracije imigranata. Zanimljivo je bilo čuti i izlaganje o Wrocławu, kao multietničkom gradu (ujedno i mjestu održavanja Svjetskog kongresa IFLA-e 2017. godine) i njegovoj interkulturnoj knjižnici te programu „Slamanje predrasuda“ koji tangira ksenofobičnost koja je danas raširena u Poljskoj, ali i mnogim drugim zemljama svijeta. Čuli smo nešto više i o projektu Zaklade Erasmus „Hrabri klinci“, koja surađuje s knjižnicama u radu s djecom „s ulice“, koja žive u izolaciji i degradirajućim uvjetima.

Posebna gošća kongresa bila je Ellen Ndeshi Namhila iz knjižnice arhiva Namibijskog sveučilišta. Zbog rata u Namibiji pa sve do stjecanja nezavisnosti 1990. ona je bila izbjeglica u susjednim zemljama, kao i u Finskoj u kojoj je studirala, magistrirala i nedavno doktorirala. Održala je izuzetno zanimljivo izlaganje koje je započela riječima: „Ne zaboravite da su vam političari prijatelji, a ne neprijatelji“. Govorila je o potrebi zagovaranja uloge knjižnica u svim segmentima razvoja društva. Njezini napori rezultirali su izgradnjom nekoliko  novih narodnih knjižnica u Namibiji.  One funkcioniraju kao obrazovno-informacijski centri, a njihova daljnja izgradnja ušla je u nacionalni strateški plan. Zanimljivo izlaganje održao je i Oddbjǿrn Hansen, koji je govorio o načinu rada Središnje multijezične knjižnice u Oslu. U Norveškoj kupuju po četiri primjeraka svake knjige na stranim jezicima, od kojih jedna ide u Gradsku knjižnicu u Oslu, a tri u multijezičnu knjižnicu koja ih po potrebi distribuira narodnim knjižnicama po cijeloj Norveškoj. Posebno upečatljivo bilo je predavanje Laryse Luhove, direktorice regionalne dječje knjižnice u Lavovu, koja je govorila o stotinama ukrajinskih knjižničara koji su se educirali kako raditi s ukrajinskim ratnim izbjeglicama. Ovo izlaganje o karitativnom radu knjižnica u vrijeme rata u Ukrajini podsjetilo me na nove uloge i  sličan način rada hrvatskih knjižnica za vrijeme Domovinskog rata.

Sudjelovanje na kongresu poljskih knjižničara za mene je bilo vrlo inspirativno zbog izuzetno dobre organizacije, interaktivnosti u provedbi, ali i izuzetno ljubaznih i susretljivih domaćina. Ideje koje sam dobila za budući rad su pokretanje novog programa koji fokusiranije promiče multikulturnost i interkulturnost s godišnjim kalendarom aktivnosti, „multikulturne“ vrećice s različitim medijima za djecu, a iznad svega promocija umrežavanja i uspostavljanje partnerstva između poljsko-hrvatskih knjižnica.

Dijana Sabolović-Krajina

dijana@knjiznica-koprivnica.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-