-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Uvodnik


Okrugli stol Strategija razvoja središnjih knjižnica nacionalnih manjina unutar mreže narodnih knjižnica prema prihvaćenom modelu

Od 2007. godine u sklopu Sekcije za Narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva djeluje Radna grupa za manjinske knjižnice. Pravo nacionalnih manjina na služenje svojim jezikom i pismom, pravo na odgoj i obrazovanje napismu i jeziku kojim se služe, pravo na održavanje, razvoj i iskazivanje vlastitekulture, pravo na pristup sredstvima javnog priopćavanja na jeziku i pismu kojim sesluže, između ostaloga, ostvaruju djelovanjem različitihustanova i organizacija među kojima knjižnice zauzimaju važno mjesto.

Model središnjih knjižnica nacionalnih manjina koje surađuju međusobno i s nacionalnim knjižnicama matičnih zemalja za Hrvatsku je optimalan, a dobio je i priznanje stručnjaka na drugoj NAPLE konferenciji (National Authorities on Public Libraries in Europe) koja je održana u Supetru na Braču od 5. do 8. listopada 2005. godine.

Projekt Središnjih knjižnica nacionalnih manjina dio su programa narodnih knjižnica, koje po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama moraju osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dob stanovništva svoga područja odnosno zajednice, pa tako i za nacionalne manjine u njihovim specifičnim potrebama.

Program središnjih knjižnica nacionalnih manjina uključuje: nabavu građe na jezicima manjina, osiguravanje korištenja knjižne i neknjižne građe, tribine i predavanja, izložbe, kao i međuknjižničnu posudbu, s obzirom na to da je riječ o središnjim knjižnicama, koje trebaju na djelotvoran način osiguravati knjižnične usluge pripadnicima manjina i izvan sjedišta središnje knjižnice.

Međutim, rezultati 25-godišnjeg iskustva nisu zadovoljavajući. Iskristalizirani su problemi koji se ne mogu riješiti samo unutar mreže manjinskih knjižnica ili strukovne organizacije.

Slijedom toga 4. prosinca održan je Okrugli stol na temu Strategija razvoja središnjih knjižnica nacionalnih manjina unutar mreže narodnih knjižnica prema prihvaćenom modelu s ciljem utvrđivanja postojećih problema, te predlaganja metoda i načina rješavanja problema i poboljšanja situacije.

Cilj je okruglog stola: potaknuti sve narodne knjižnice da u skladu s europskim dosezima poštivanja prava manjina, surađuju sa zbirkama za nacionalne manjine koje žive u njihovoj lokalnoj zajednici, te doprinijeti poboljšanju vidljivosti zbirke unutar narodne knjižnice, dostupnosti fonda putem mreže narodnih knjižnica i širenju informacija.

Sudionici na okruglom stolu su:

Voditelji svih 10 manjinskih knjižnica u Republici Hrvatskoj:

  • Gradska knjižnica Beli Manastir – Središnja knjižnica Mađara
  • Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar – Središnja knjižnica Čeha
  • Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice – Središnja knjižnica Slovaka
  • Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek – Austrijska čitaonica, Središnja knjižnica Nijemaca i Austrijanaca
  • Gradska knjižnica i čitaonica Pula – Središnja knjižnica Talijana
  • Knjižnice grada Zagreba -  Knjižnica „Bogdan Ogrizović“ – Središnja knjižnica Albanaca
  • Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica -  Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca
  • Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačič“ Karlovac –Središnja knjižnica Slovenaca
  • Narodna knjižnica i čitaonica „Vlado Gotovac“ Sisak – Središnja knjižnica Bošnjaka
  • Središnja knjižnica Srba -  smještena je izvan mreže narodnih knjižnica, u prostorijama društva „Prosvjeta“, ali surađuje s Knjižnicama grada Zagreba i matičnom službom Zagrebačke županije.  
    Okrugli stol organiziran je u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru i Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanja na okruglom stolu održali su: doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, kao i sedam voditelja manjinskih knjižnica, te Marijana Špoljarić Kizivat, koordinatorica American Cornera u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek.

U radu skupa sudjelovali su voditelji narodnih knjižnica gdje su smještene SMK, čelnici manjinskih udruga, te voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ministarstva kulture RH Jelena Glavić-Perčin, ravnateljica KGZ-a Davorka Bastić i zamjenica predsjednice Sekcije za narodne knjižnice Ljiljana Sabljak. 

U trećem dijelu Okruglog stola održana je rasprava i doneseni su preliminarni zaključci koji su poslani voditeljima SMK na doradu.

Zaključci:

  1. Uključiti se aktivno u raspravu o Prijedlogu zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti čl. 30. koji se odnosi na „Zbirke za nacionalne manjine“.

U skladu s predloženim promjenama moramo zatražiti izmjenu, ili dopunu „Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj“ (NN 43/2001). HKV-u uz prijedlog da se u:

II. dijelu Pravilnika (organizacija matične djelatnosti) posebnim člankom odredi koje su to SKNM koje ispunjavaju uvjete (odrediti koji su to uvjeti) i koje odredi ministar kulture (dajući do znanja da se mogu otvarati i druge ukoliko ispune uvjete, kao što je rečeno na našem okruglom stolu);

III. dijelu koji se odnosi na Zadaće i poslove matičnih knjižnica uz Županijsku matičnu narodnu knjižnicu doda i dio koji se odnosi na poslove koje obavlja Središnja knjižnica za nacionalnu manjinu. Zadaće i poslovi SKM definirani su prilikom stvaranja modela, no tu bi verziju trebalo prilagoditi današnjem vremenu i odrediti koji su naši temeljni, odnosno razvojni poslovi;

IV. dijelu odrediti da na poslovima voditelja SKNM radi diplomirani knjižničar, viši knjižničar ili knjižničarski savjetnik uz aktivno poznavanje jezika narodnosti.

Na skupu je donesen zaključak da čl. 30. ima svoju težinu samo ako sustav i rad Središnjih knjižnica nacionalnih manjina bude reguliran Pravilnikom o matičnoj djelatnosti.

Slijedom prijedloga Zakonu, a na temelju već postojećih Preporuka za rad središnjih manjinskih knjižnica osmisliti i predložiti Smjernice za rad Središnje manjinske knjižnice koji bi trebali postati službenim dokumentom.

2. Osmisliti i predložiti promjene Pravilnika o obveznom primjerku koji ima uporište u Zakonu o knjižnicama u odredbama o obveznom primjerku.

3. Naš je prijedlog da bi se slične odredbe koje se odnose na obvezni primjerak na županijskoj razini mogle odnositi i na izdavače koje izdaju publikacije na jeziku nacionalne manjine ili na jeziku domicilnog stanovništva s odgovarajućom tematikom, tim više što se takva literatura uglavnom izdaje iz sredstva državnog proračuna putem Savjeta za nacionalne manjine ili za to zaduženih ministarstava.

4. Regulirati status SMK kao matične službe na nivou cijele Hrvatske, odnosno Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH odrediti sustav matičnih knjižnica koje obavljaju poslove matične djelatnosti vezane uz zbirke na jezicima i pismima nacionalnih manjina ili etničkih zajednica.

5. U svrhu promicanja SMK kako centralne informacijsko-kulturne manjinske knjižnice svake dvije godine organizirati Okrugli stol u gradu gdje je smještena jedna od Središnjih  manjinskih knjižnica.

6. Kao Radna grupa HKD-a uključiti se aktivno u rad regionalnih društava na način da se organiziraju zajedničke konferencije i okrugli stolovi, odnosno da jedna od sekcija na skupštini HKD-a bude posvećena manjinskoj problematici.

7. Uključiti se u realizaciju Nacionalnog programa promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Predložiti suradnju Vladinom Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

8. Na web portalu HKD-a  osmisliti posebnu stranicu za knjižnice nacionalnih manjina koja bi uvelike pridonijela vidljivosti SMK unutar mreže narodnih knjižnica i manjinskih zajednica.

9. Odlučeno je da se po rezultatima Okruglog stol neće izdavati zbornik radova, nego posebna publikacija koja bi, osim izlaganja s Okruglog stola, obuhvatila materijale vezane za smjernice rada manjinskih knjižnica, multikulturalnih programa u narodnim knjižnicama te druge materijale, vezane za rad SMK.      

Katarina Todorcev Hlača

Liana Diković

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-