-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 68, siječanj 2016. :: 50 godina Hrvatske knjižnice za slijepe


Društvena angažiranost Hrvatske knjižnice za slijepe

Korisnikom knjižnice za slijepe može postati svaka slijepa i slabovidna osoba, svi oni koji se ne mogu služiti standardnim tiskom, te ostale kategorije osoba s invaliditetom. Korisnici iz Zagreba i okolice mogu doći sami posuditi knjige u knjižnicu ili ih mogu naručiti dostavom jednom tjedno na telefonski poziv. Knjige se posuđuju i šalju poštom bez naplate poštarine – preporučeno, a naša je najnovija usluga preuzimanje e-knjiga. To su standardne usluge knjižnice, no knjižnica okrenuta specifičnoj korisničkoj populaciji treba brinuti i o njenim društvenim, edukativnim, kulturnim potrebama.

Hrvatska knjižnica za slijepe već dugi niz godina raznim aktivnostima – sadržajima i događanjima – radi na još boljem i kvalitetnijim odnosu sa svojim korisnicima. Ta se mogućnost otvorila 2006. nakon opsežne adaptacije prostora. U pripremi događanja pokušavamo biti inventivni te se rukovodimo interesima korisnika.

 

Vjerna publika Hrvatske knjižnice za slijepe

Među prvim organiziranim događanjima posvetili smo se temi dijabetesa, uz gosta predavača prof. dr. Željka Metelka, tadašnjeg ravnatelja klinike za dijabetes. Publiku su činili pretežno  dijabetičari, korisnici knjižnice, osobe čija je sljepoća uzrokovana visokim šećerom. Tijekom tribine raspravljali smo o pitanjima vezanima za govorne instrumente za kontrolu šećera, o  pravilnoj  prehrani, kretanju i općenito o načinu života s dijabetesom, naročito u slučajevima kad su u kućanstvu oboje slijepi i oboje dijabetičari. Od medicinskih tema tijekom vremena obradili smo i vrlo važno pitanje reproduktivnog zdravlja kod tinejdžera. U suradnji s Dječjom bolnicom – odjelom za reproduktivno zdravlje  organizirali smo predavanje liječnika, ali i sučeljavanje učenika drugih zagrebačkih škola s učenicima Centra „Vinko Bek“ u dobi od 15. do 18. godine. Mladi su raspravljali o pitanjima  spolnosti i spolnoj higijeni te otvoreno govorili o kontracepciji, spolnim bolestima i općenito o seksualnom životu. Za tribinu smo tiskali brošure i letke na Brailleovu pismu koje je priredio Odjel za reproduktivno zdravlje Dječje bolnice, a upućuje na pitanja vezana za ulazak mladih u spolni život. U suradnji s Hrvatskom udrugom tiflopedagoga na istu temu izdali smo i promovirali knjige namijenjene tinejdžerima. S Hrvatskom komorom dentalne medicine realizirali smo izradu dviju publikacija, „Zdravi zubi“ i „Moj stomatolog“. Jedinstvene su po tome što je jedna medicinska struka, u ovom slučaju stomatologija, objedinila najnovija postignuća struke u mediju prilagođenom slijepim osobama.

Dobro posjećena bila je i tribina na temu „Upoznajte sebe i svoje mogućnosti“ predavača  psihijatara dr. Vladimira Grudena.

Knjigu poznate neurologinje Vide Demarin, „Mozak koji traje“, izdali smo na Brailleovu pismu, a gostovanje same autorice bio je pun pogodak za velik broj korisnika knjižnice, naročito srednje i starije životne dobi. Uz pregršt praktičnih savjeta, rado je saslušala  komentare publike i odgovorila na mnoga pitanja.

Oftalmološke bolesti, glaukom i retinopathiapigmentoza, kao i razne dermatološke probleme izložili su također ugledni liječnici – specijalisti, a privukle su interes korisnika.

Promocije bestselera, „Tkanje života“ i „Život s različitima“, poznate hitmaker psihologinje Mirjane Krizmanić, bile su prava poslastica za našu stalnu publiku.

Knjižnica podržava i humanitarne akcije, poput mjeseca posvećenog liječenju raka dojke, u sklopu kojeg smo izdali  knjigu „Žena s ružičastom vrpcom“ Vesne AndrijevićMatovac. Za kampanju vezanu za liječenje HPV-a izdali smo knjigu „One misle da smo male“ autorica Julijane Matanović i Anke Dolić. Događanja s medicinskim temama omiljena su i dobro posjećena.

Nadalje, rado se prisjećamo koncerta malih violinista (djece diplomata u Hrvatskoj) za slijepu djecu koja pohađaju nastavu u Centru ili se školuju u integraciji. Gosti, mali violinisti i slijepi polaznici pojedinih glazbenih škola pokazali su svoje umijeće na glazbenim instrumentima.  Priredili smo i lutkarsku predstavu za naše najmlađe korisnike „Slušaj što ti lutka priča“ lutkarice Anice Kraljević iz Udruge za poticanje i oslobađanje kreativnosti kod djece i mladeži.

Jednom godišnje organizira se promocija pod radnim nazivom „Literarno stvaralaštvo slijepih“. Naime, među slijepima oduvijek postoji interes za pisanjem poezije, proze, pripovijetki i priča. Ovakva su događanja poticajna za osobe koje imaju afiniteta ili su već afirmirane u književnim i literarnim vodama da prezentiraju svoja literarna djela. Izdvajam predstavljanje pjesničke zbirke Kristine Semenjuk te knjige Mirjane Mrkela, Seada Muhamedagića i Mirka Vidulića. Jednom smo čak raspisali i nagradni natječaj za najbolju kratku priču. Pristigla je 21 kratka priča odraslih autora i jedna priča autora mlađeg od 18 godina. Odlukom tročlanog povjerenstva nagrađene su tri prvoplasirane priče i dodijeljene dvije utješne nagrade. Događanja su istovremeno prikladna i za sudjelovanje naših slijepih glumaca, koji izvrsnim recitacijama upotpunjuju atmosferu, a vrlo su prihvaćeni i cijenjeni nastupi zbora Udruge slijepih Zagreb – VAUS-a, pod sjajnim vodstvom prof. Josipa Hrvoja. Napominjem, kako naša knjižnica objavljuje i obogaćuje fond s literarno vrjednijim djelima naših korisnika na brajici ili u audio izdanju.

Knjižnica obilježava mnoge važne obljetnice. U povodu 50. godišnjice  smrti  Marije Jurić Zagorke pripremili smo književnu tribinu „Pozdravite gospođu M. J. Zagorku“ u društvu s  gostom književnikom – Pavlom Pavličićem. Sudionici tribine, većinom štovatelji Zagorkinih romana, mogli su čuti pojedinosti o životu te slavne spisateljice i aktivno sudjelovati u polemici vezanoj za njezin život. U fondu knjižnice postoji kompletan književni opus Marije Jurić Zagorke. Od važnijih obljetnica, obilježili smo 100. godišnjicu smrti Lava Nikolajeviča Tolstoja s kulturnim atašeom Veleposlanstva Ruske Federacije. Prisjetili smo se obljetnice smrti Miroslava Krleže uz Igora Mandića i promociju knjige „Zbogom dragi Krleža“ te predstavu kazališta Svarog, redatelja Dubravka Sidora. Obilježili smo 100. godišnjicu smrti A. G. Matoša s gostom predavačem akademikom Dubravkom Jelčićem, u društvu glumca Damira Šabana i spikerice Hrvatskoga radija Rosande Tometić. Uslijedile su obljetnice 100 godina s Albertom Camusom, 100. godišnjica rođenja Ranka Marinkovića i 200. obljetnica Ivana Mažuranića. Ove godine navršila se 200. obljetnica rođenja J. J. Strossmayera, a obilježili smo je zanimljivim  predavanjem dr. sc. Zorana Grijaka, znanstvenog savjetnika u Hrvatskom institutu za povijest.

Bavili smo se i čudesnim tijelima Sunčeva sustava, s Antom Radonićem, a međunarodno poznati akademik Vladimir Paar održao je predavanje na temu „Znanost i vjera“. Naučili smo više o međusobnom odnosu znanosti i vjere, prijeporima i postanku života na Zemlji te najnovijim znanstvenim postignućima u ljudskom genomu.

Zanimljiva su bila i književna poslijepodneva te pjesničke večeri  u čast velikana pisane riječi: Tina Ujevića, Vesne Parun, Dobriše Cesarića, I. G. Kovačića, I. Brlić-Mažuranić, Petrarke. Pionira znanstvene fantastike, JulesaVerna, prisjetili smo se uz Krešimira Mišaka, čije predavanje oduzima dah. Mašta, znanost i svemir vječne su teme, a naročito zanimljive uz izvrsnog  predavača dr. Slobodana Danka Bosanaca. Velika 300. godišnjica rođenja Josipa Ruđera Boškovića bila je prilika za druženje s dr. sc. Stipom Kutlešom. W. Shakespearea smo obradili u priređenom recitalu pod naslovom „Cijeli je svijet pozornica“, uz prevoditelja  Shakespeareovih djela Matu Marasa i učenike klasične gimnazije iz Zagreba.

Prisjetili smo se i opusa naših velikih pjesnika: Đure Sudete, Nikole Šopa i A. B. Šimića. Poeziju su interpretirali Zvonko Zečević, Dubravko Sidor, učenici Centra „Vinko Bek“, a svojim glasom oduševila nas je i sopranistica Marija Lešaja.

Održali smo jedno filozofsko poslijepodne u društvu predavača dr. sc. Berislava Podruga te jedno predavanje iz područja socijalne psihologije, tematski vrlo zanimljivo – „O umijeću  ljubavi i drugim bitnim stvarima“, a sve to u čast Ericha Fromma. Interpretacije kraćih prozno-dramskih djela pokrenuli smo kao seriju živog tretiranja tekstova  koji su čekali biti izgovoreni, upravo kod nas – u knjižnici. Takvu izvedbu, uživo, doživjela je pripovijetka Mire Gavrana „Fosil“. Česti gosti i naši dragi suradnici su glumci OtokarLevaj, Marija Kohn, Biserka Ipša, Željko Duvnjak, Mirjana Sinožić, Božidar Smiljanić, Marica Vidušić i Dubravko Sidor, spikeri Rosanda Tometić, Ivan Kojundžić, Tomislav Madunić i drugi. Temu povijesnih romana u Hrvatskoj obradili smo s poznatim i nagrađivanim književnikom Nedjeljkom Fabrijem. Pritom smo na tribini s autorom analizirali njegove najistaknutije romane koji se nalaze u produkciji knjižnice: „Smrt Vronskog“, „Vježbanje života“, „Berenikina kosa“, „Triemeron“ te „Izabrane pripovijetke“. Promovirali smo zvučno izdanje „Antologije hrvatskoga pjesništva od davnina pa do naših dana“. U pjesničkom vremeplovu sudjelovali su spikeri i akademski umjetnici zagrebačkih kazališta. Austrijsku književnost i prevoditeljski rad Seada Muhamedagića, zadivljujuće su predstavili profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Tribine, kao što se vidi u navođenju, održavaju se na zadanu temu, a publiku čine korisnici knjižnice koje zanima taj književni žanr. Ivan Aralica je gostovao u sklopu teme angažirana književnost, i tom je prilikom došlo do zanimljive polemike s autorom o motivima na kojima se temelji sadržaj pojedine knjige. Prštale su kritike, zamjerke, ali i pohvale pojedinim naslovima. Od mlađe generacije književnika predstavili su nam se Goran Tribuson, Pavao Pavličić, Zoran Ferić, Nada Gašić, Julijana Matanović, Sanja Lovrenčić, Miljenko Jergović, putopisac Jasen Boko i mnogi drugi. Djela  naših  književnika obično već jesu dio fonda ili se uz njihovu nazočnost promovira novi naslov. Domaće autore rado čitaju i mlađa i starija korisnička populacija.Tribine su primjeren i omiljeniji način za interaktivno sudjelovanje naših korisnika i stoga ih rado organiziramo. Povodom Dana starijih osoba gostovao nam je glumac Pero Kvrgić. Simpatičnim druženjem na temu „Imati više od osamdeset – je li to starost?“, ugledni je gost opovrgnuo mnoge stereotipe o osobama treće životne dobi.

Organizirali smo posjet naših korisnika Muzeju automobila Ferdinand Budicki, a djelatnici knjižnice bili su u posjetu knjižnici Američkog veleposlanstva u Zagrebu. Svake godine bilježimo sve više edukativno-informativnih posjeta našoj ustanovi, a najviše dolaze učenici osnovnih i srednjih škola te studenti defektologije.

Nadalje, već tradicionalno sedmu godinu organiziramo državno natjecanje u brzom, lijepom i izražajnom čitanju Brailleova pisma. Cjelokupna organizacija iziskuje angažman jer državnom natjecanju prethode kvalifikacije koje se održavaju po udrugama. Komisiju čine  slijepe i videće osobe koje poznaju Brailleovo pismo. Propozicijama  određujemo  standard  brzine čitanja u kategoriji odraslih i djece. Natjecanje se provodi na sljedeći način: prijavljeni natjecatelji prolaze kvalifikacije, pri čemu treba zadovoljiti kriterij brzine čitanja: odrasli – vezanog teksta (minimalno 90 riječi u minuti) i nevezanog teksta (minimalno 80 riječi u minuti), učenici – nevezani tekst (60 riječi u minuti) i vezani tekst (70 riječi u minuti). Prvoplasirane su dame koje suvereno drže rekord i prva mjesta svih dosadašnjih natjecanja u brzini čitanja. U kategoriji učenika to je Ella Barišić iz Splita, a u kategoriji odraslih  Zagrepčanka Svjetlana Ramljak. Ovakva natjecanja služe prije svega promociji Brailleova pisma među slijepima.

Kandidati natjecanja u brzom i izražajnom čitanju brajice 2013. godine

U jedanaestom mjesecu 2014. pokrenuli smo kviz znanja u suradnji s poznatim kvizomanom i redateljem Marijem Kovačem. Prijavilo se 20 natjecatelja iz cijele Hrvatske, u životnoj dobi od 15 do 73 godine. Natjecanje je bilo ekipno te smo s obzirom na broj prijavljenih formirali pet ekipa. Pitanja su obuhvaćala prvenstveno znanje iz književnosti, povijesti i opće kulture. Nagrade su novčane, a s kviz natjecateljima nastavljamo se družiti i narednih godina, te ovu omiljenu aktivnost pretvoriti u tradicionalnu.

Kada su u pitanju slijepi koji se bave  specifičnim hobijem kao što je pčelarstvo i još k tome pišu o tome, tada promocija predstavlja izazov. Jedna od takvih promocija, koje se rado prisjećamo, bila je knjiga na Brailleovu pismu slijepog autora Đure Priljeva iz Petrinje „Kuhajmo s medom“. Tom su prilikom profesionalni kuhar i autor knjige demonstrirali pripremu jela od meda. Isprobali smo juhe, pečenje, slastice i degustirali pića od meda. Brojni gosti večere uživali su u ukusno pripremljenoj hrani. Uz  prigodnu prodaju knjige na Brailleovu pismu, autor je dijelio savjete o pripremi jela, a sudionici večere uživali su nesvakidašnjem događanju u knjižnici. Družili smo se i sa Zlatom Nanić, promicateljicom zdrave prehrane, čije smo kuharice i priručnike izdali i nalaze se u posudbenom fondu.

Mjesec knjige, 15. listopada do 15. studenog, početak kojega se poklapa s Međunarodnim danom bijelog štapa, uglavnom obilježavamo promocijom djela na Brailleovu pismu ili u zvučnom izdanju, ali i pratimo zadanu temu Mjeseca knjige. Ove godine tema je vezana za Odluku opće skupštine UN-a koja je 2015. godinu proglasila Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu. Naše predavanje bit će posvećeno Nikoli Tesli, a održat će ga Viši kustos Tehničkog muzeja Renato Filipin.

Kada su u pitanju izložbe nabrojit ću neke nama važne. Simpatična i moderno osmišljena bila je online izložba postera o povijesti i radu naše knjižnice. Prigodnim izložbama jednom godišnje prisjetimo se Louisa Braillea i Helen Keller. Od većih izložbi svakako treba spomenuti izložbu skulptura „Rezbarene ideje“ Ivana Ferlana, radova na staklu Tina Ivana Marina, izložbu „Oblik lika – likovi iz hrvatske književnosti“ kiparice Ive Perović, potom „Slike u pijesku“, radova taktilne slikarske radionice slijepih i slabovidnih Udruge slijepih Istarske županije, skupnu izložbu „Dodir“, radova djece osnovne i srednje škole „Vinko Bek“,  te ove godine, hvaljenu i zapaženu izložbu mlade umjetnice Tatjane Vujatović.

Organizacija glazbenih događanja i obilježavanje godišnjica velikih kompozitora izazov su i knjižnici i posjetiteljima. Družili smo se s Richardom Wagnerom, posvetili se Chopinu, slušali duete i arije iz Mozartova „Figarova pira“, te uživali u Beethovenu. Velikim koncertom za harfu i glas dvije mlade umjetnice predstavile su nam pastoralno-svjetovno-ljubavni program. Organizirali smo glazbeno-pjesničke večeri inspirirane Verlaineovim i Rimbaudovim stihovima te ciklusom skladbi za klavir i glas. Spomenimo koncerte klapa s korizmenim i pučkim napjevima te prigodnim adventskim i božićnim programom. Počastili smo se koncertom barokne glazbe u društvu klavira i čembala. Održali smo večer evergreena s Petrom Marković i Josipom Hrvojem te slušali muziciranje na gitari našeg Predraga Krajnovića.

U ovoj slavljeničkoj godini započeli smo ciklus pod naslovom „Upoznajmo glasove Hrvatske knjižnice za slijepe“, koji je zamišljen kao niz druženja razgovorno- čitalačkoga karaktera. Gosti su naši najdugovječniji spikeri i glumci koji su svojim glasovima obogatili fond knjižnice za stotine pročitanih knjiga.

2012. godine je manifestacija Noć knjige bila posvećena Vesni Parun, a sudjelovali su članovi knjižnice i spikeri zvučnih knjiga.

Obilježavamo najvažnije datume i manifestacije u godini, poput Noći knjige, Međunarodnoga dana bijelog štapa, Međunarodnoga dana invalida i slično. Proljeće je vrijeme kad je ugodno slušati haiku poeziju, pa smo ugostili pjesnike iz zagrebačkog Društva haiku pjesnika. Priroda nam pruža sve što je potrebno da sačuvamo zdravlje, ljepotu i vitalnost, stoga smo poslušali savjete stručnjaka iz područja aromaterapije  uz  prezentaciju raznih ulja i preparata za opuštanje te njegu tijela i duha. Neobičnom  izložbom „Knjige, pjenušci i vina s pričom“ obilježili smo 200. godišnjicu rođenja Louisa Braillea, tvorca pisma za slijepe. Tom prilikom prvi put su predstavljene najstarije ručno  pisane knjige koje se čuvaju u fondu Hrvatske knjižnice za slijepe. Ponajprije treba spomenuti „Fables et poessiesdiversies“, knjigu koja je tiskana 1862. u Lausannei  u Švicarskoj u utočištu za slijepe. Uz stare knjige, kao posebnost izloženi su pjenušci s 24 krt. zlatom i  kositrenom etiketom lika Louisa Braillea te najmanji pjenušac na svijetu, kojemu je autor bočice kipar Ivan Kožarić. Izložba je bila postavljena u auli knjižnice u trajanju od tri mjeseca, potom je gostovala u knjižnicama „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku, u knjižnici „Medveščak“ u Zagrebu, te u gradovima Vukovar, Pula i Buzet.

Kontinuitet u radu knjižnice je projekt „Obilježavanje lijekova Brailleovim pismom“ koji je od pokrenute inicijative 1997. i civilizacijskog čina prerastao u zakonsku obavezu kojom su sve farmaceutske kompanije dužne pored standardnog ispisa lijeka staviti i Brailleov ispis naziva te dozu lijeka. Sudjelovanje knjižnice kao institucije u tom projektu očituje se u vidu ispunjavanja obrasca Hrvatske agencije za lijekove, konzultacija o načinu ispisa lijeka, u vidu pozicioniranja teksta i kvalitete reljefnog otiska.

Obilježavanje lijekova Brailleovim pismom

Naša iskustva pokazuju da je brajica zaštitni znak u obrazovanju slijepih ujedno i moćna poluga njihove integracije u redovni sustav obrazovanja. Stoga je većina naših nastojanja usmjerena širenju interesa korisnika k Brailleov pismu, ali i metode koja će pridonositi senzibilizaciji i demistifikaciji, širenju i upoznavanju videćih osoba s pismom za slijepe.

Ravnateljica knjižnice i djelatnici redovito sudjeluju na seminarima i kongresima te regionalnim susretima koji su važni za prosperitet rada naše ustanove.

Knjižnica izdaje i distribuira brojne časopise, većinom u zvučnom izdanju, a nekoliko njih nažalost u manjoj nakladi izlazi na Brailleovu pismu. Časopisi su tematski specijalizirani, a čitanost je relativna i varira s obzirom na kvalitetu, ponudu tekstova i iznos pretplate. Putem časopisa, web stranice i Facebooka te elektroničkom poštom informiramo naše članove i korisnike o terminima događanja kao i o drugim važnim manifestacijama.

Ljerka Dinjar, voditelj poslova informiranja i marketinga

Hrvatska knjižnica za slijepe

ljerka.dinjar@hkzasl.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-