-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 68, siječanj 2016. :: Iz knjižnica


Vikend na Dubovcu

Program Vikenda na Dubovcu organizirali su Turistička zajednica grada Karlovca, Turistička zajednica grada Ozlja i Restoran Žganjer u sklopu zajedničke manifestacije Rujan u srcu, kojom se promovira destinacija  Zeleno srce Hrvatske – Karlovac, Ozalj i Ribnik. Priređeni program oživio je prostor starog grada Dubovca i vratio ga barem nakratko u neko davno vrijeme. Stari grad Dubovac gradina je u karlovačkom predjelu Dubovcu, a dvorac Dubovac, koji je dobio ime prema hrastovoj šumi koja ga je okruživala, spada među najljepše i najbolje očuvane spomenike feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj.

12. i 13. rujna 2015. godine  Dubovac je širom otvorio vrata posjetiteljima i to na veoma zanimljiv način. Već samo istraživanje i razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti bio je dobar razlog za dolazak. I unutrašnjost dvorca i predio oko njega mirisali su na davninu i svatko tko se tamo našao osjetio je taj poseban duh minulih vremena. I to u svakom pogledu. Streličarskim taborom i streličarskim turnirom Put ratnika stari grad Dubovac postao je poprište srednjovjekovnog nadmetanja. Uz Dubovačke streličare sudjelovale su povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske, a svi zainteresirani mogli su se okušati u drevnoj vještini baratanja lukom i strijelom na posebnom turniru. Za "bolji" doživljaj nudila su se i tradicionalna jela.

Dubovački vikend ponudio je i brojne edukativne, likovne, kreativne i glazbeno-plesne radionice. Bile su tu i radionice od srednjovjekovne mode, zagonetarstva, kreativne radionice izrade "pričostopa" (bookmark), etno-glazbeno-plesne pa sve  do kulinarske radionice.  Treba još istaknuti spektakularno paljenje ratnika od slame do Dubovačkih tajni - kostimirani obilazak Dubovca. Najmlađima, ali i odraslijima koji su željeli zakoračiti u svijet mašte pripovijedale su se bajke te čitale priče o postanku grada Karlovca.

Za našu knjižnicu bilo je posebno uzbudljivo sudjelovati u tom nesvakidašnjem događanju. Biti dijelom "srednjovjekovnog života" u okrilju dvorca bila je velika čast i izazov. Knjižnica je ponudila nekoliko radionica (glazbeno-plesna, likovna, kreativna), a svaka je od njih na poseban način nastojala dočarati to davno vrijeme. Edukativno-likovnu radionicu pod nazivom Viteški štit osmislile su  i vodile knjižničarke Dječjeg odjela – Tatjana Basar i Dubravka Vaštuka. Krenule smo zajedno sa 15 sudionika putem dvoraca i vitezova. U uvodnom dijelu razgovarali smo o dvorcima i vremenu njihovog postanka s posebnim naglaskom na dvorac Dubovac. Oduševljenje je nastalo  kad su nas djeca ugledala odjevene u srednjovjekovne haljine. I nama, "tetama knjižničarkama", to je pričinjalo veliku radost, a također i dvorac kao idealno mjesto održavanja radionice.

U prvom, edukativnom dijelu poučile smo djecu da "naš dvorac" datira od prije 13. stoljeća te da od 14. stoljeća Dubovcem upravljaju razne plemićke obitelji kao npr. Zrinjski i Frankopani. Kao i svi dvorci, i Dubovac je bio važan dio feudalnog sustava. Oni prvi bili su  izgrađeni od drveta. "A oni iz bajki?" znatiželjno su pitala djeca. Nakon što su saznali da su prvi dvorci bili izgrađeni u Europi tijekom srednjeg vijeka, poveli smo i razgovor o kraljevima, princezama, plemićima i, naravno, vitezovima kojima smo i posvetili veći dio radionice. Razgovarali smo i o sve većem razvoju čitanja i pisanja, slikarstva i poezije u to vrijeme. Djecu je zanimalo kakva se odjeća nosila. Objasnile smo da je srednji vijek bio vrijeme ratova i borbi, najviše zbog zemlje. Gotovo sva zemlja u Europi tada je pripadala kraljevima. Zemlja nekog kralja nazivala se kraljevstvo. Kraljevi su često dijelove svoje zemlje davali na korištenje ljudima od povjerenja – plemićima. Zauzvrat, plemići bi na korištenje dobili dio zemlje koja se nazivala leno. Plemić je morao biti odan kralju, tj. štititi kralja i kraljevstvo. Ukoliko je bilo potrebno, plemić je slao vojnike u obranu kraljevstva. Ti vojnici bili su vitezovi. Oni bi također zauzvrat dobili svoje leno. Pričali smo i o kmetovima koji su vrlo siromašno živjeli i o vitezovima koji su bili hrabri, odvažni i pravedni. Borili su se na konjima. Dječake je posebno zanimalo kako se moglo postati vitezom. Saznali su da je trebalo već od ranog djetinjstva puno vježbati ratne vještine i jahanje na konju. Objasnile smo pojam paža i štitonoše, viteškog kodeksa ponašanja i viteških turnira. Učenike su zanimali i viteški oklopi i oružje. Posebna čast bilo je postati "vitezom okruglog stola" i nositi štit. Viteški štit bio je i tema likovnog dijela naše radionice. Za djecu smo pripremile bijele podloge od tvrđeg papira izrezane u obliku štita. Dječja kreativnost došla je do izražaja kroz crtanje i bojenje.

Radeći na samo njima svojstven način, kraj radionice naši mali sudionici dočekali su s osmjehom i ponosni na učinjeno. Složili smo se u jednom: divno je bilo bar nakratko osjetiti duh minulih vremena i zakoračiti u svijet kraljeva, princeza i vitezova.

Prava bajka usred zbilje!

Dubravka Vaštuka

dvastuka@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-