-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 68, siječanj 2016. :: Iz knjižnica


U Kaštelima predstavljena knjiga Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića doc. dr. sc. Miljenka Buljca

U ponedjeljak, 23. studenoga 2015. u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, unatoč lošem vremenu i ustrajnoj kiši, okupila se brojna publika na predstavljanju knjige, monografske studije doc. dr. sc. Miljenka Buljca Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića. Renata Dobrić, ravnateljica GKK i voditeljica programa, zaželjela je dobrodošlicu svima te je pozdravila i predstavila sudionike književne večeri.

Nakon što se biranim riječima nazočnima obratio i Zoran Bonacin, dogradonačelnik Grada Kaštela, autor knjige, koji je i sam pjesnik, pročitao je svoju Poemu o divljim guskama uz pratnju na gitari Ane Šimundić. Uz glazbenu podlogu naše najuspješnije opere, o znanstvenim prinosima Miljenka Buljca govorili su Mladen Vuković, književnik i publicist, te Mate Šimundić, prof. hrvatskoga jezika i književnosti.

Mladen Vuković knjigu je nazvao vrlo vrijednom znanstvenom studijom o Eri s onoga svijeta i Milanu Begoviću, libretu i operi, o književnom tekstu koji je oplemenjen glazbom Jakova Gotovca postao najpoznatijom hrvatskom operom koja je dosad prevedena na 13 svjetskih jezika, a izvedena na svim kontinentima.

Kao jednu od najpoznatijih hrvatskih izvoznih marki, možemo je upoznati upravo iščitavajući izvrsnu znanstvenu studiju docenta Miljenka Buljca koji je proučio sva djela Milana Begovića, ona poznata, ali i dosad nepoznata, tiskana u novijoj ediciji piščevih Sabranih djela. Buljac je pritom - istaknuo je Mladen Vuković - posebnu pozornost posvetio onim Begovićevim djelima koja govore o vrličkim zavičajnim temama, njegovim lirskim i lirsko-epskim pjesmama, pripovijetkama i novelama, romanima i autobiografskoj prozi, jednočinkama i dramama, što i jest vidljivo u vrijednoj knjizi koju svima preporučujem za čitanje.

Prof. Mate Šimundić istaknuo je kako je doc. dr. sc. Miljenko Buljac napisao studiju koja je značajan znanstveni pristup Milanu Begoviću i Eri s onoga svijeta analizirajući i tumačeći libreto i cijeli Begovićev ’vrlički’ opus birajući odgovarajuću književnoteorijsku metodologiju i pristupe od strukturalističkog, semiotičkog, fenomenološkog, od metodologije uporišnih točaka ruskih formalista do nove anglosaksonske kritike.

Buljac je, tvrdi Šimundić, otvorio nove poglede na Eru s onoga svijeta isticanjem sposobnosti libretista i skladatelja u povezivanju domaćeg i tradicionalnoga, folklornoga, za koje mnogi drže da pripada prošlosti i da je preživjelo s onim svjetskim i globalnim na literarnom i glazbenom planu.

Na kraju predstavljanja autor se zahvalio predstavljačima i svima koji su pridonijeli kaštelanskoj književnoj večeri.

Milan Begović počeo je pisati libreto u svojoj pedeset i petoj godini, kad se nataložilo njegovo književno i spisateljsko iskustvo kojim je zasladio libreto, vrlo zahtjevan tekst, pjesmotvor, a istodobno dramski i dramaturški osmišljen, dinamičan, raznolik; emocionalno slojevit, s čitavom skalom emocionalnosti. Begović i Gotovac, i sve što je vezano uz Eru s onoga svijeta, oduševljava me od trenutka kad sam kao dvanaestogodišnji dječak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu prvi put doživio izvedbu… - istaknuo je dr. sc. Miljenko Buljac, uz tvrdnju kako je Milan Begović još uvijek ’nepročitani’ i nedovoljno prepoznat pisac unatoč djelima, istinskim artefaktima.

Glazbenim i pjevačkim nastupom u kojem su izvele nekoliko hrvatskih narodnih pjesama, također i izvedbama na violini i gitari, književnu večer su obogatile Marija Guadalupe Šimundić, Ana Šimundić i Tereza Šimundić.

Znanstvenu studiju Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića recenzirali su sveučilišni profesori Tihomil Maštrović, Antun Lučić i Dean Slavić. Prema tvrdnji prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića, prvog recenzenta, knjiga je  od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost, tiskana u prigodi 80-godišnjice praizvedbe opere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 120. obljetnice rođenja skladatelja Jakova Gotovca i 140. obljetnice rođenja Milana Begovića.

Renata Dobrić

renatadobri15@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-