-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 67, listopad 2015. :: Iskustva iz struke


Sljedeće poglavlje, konferencija o elektroničkoj knjizi u Glasgowu

Škotsko knjižničarsko i informacijsko vijeće, 9 listopada u Glasgowu, organiziralo je 14. po redu konferenciju o elektroničkoj knjizi s nazivom Sljedeće poglavlje. Naglasak je stavljen na istraživanja koja su provedena u području modela posudbe e-knjige u knjižnicama i e-izdavaštva akademskih udžbenika. Sa zadovoljstvom sam prihvatila poziv kako bih čula iskustva kolega iz Škotske, Engleske, Nizozemske i Finske te vam prenosim sadržaj konferencije.

Upravitelj i knjižničar Škotske nacionalne knjižnice, John Scally, propitujući povijesnu promjenu forme knjige podsjetio je prisutne kako kodeks koristimo već 2500 godina dok World Wide Web imamo tek 25 godina. Pregledom razvoja tehnologije za pohranu i prijenos informacija pokušao je pokazati kako je zapravo nemoguće predvidjeti kako će izgledati (elektronička) knjiga budućnosti. Spomenuo je Angelu Ruiz Robles, učiteljicu i izumiteljicu jedne od prvih oblika elektroničke knjige koji je patentirala 1949 pod imenom Mehanička enciklopedija (La Enciclopedia Mecanica) https://en.m.wikipedia.org/wiki/Ángela_Ruiz_Robles  te zaključio da je cilj Nacionalne knjižnica Škotke u sljedećih 5 godina digitalizacija građe bez obzira na budućnost knjige.

Nacionalna knjižnica Finske provodi projekt s 4 izdavača (ne samo iz Finske) s kojima žele istražiti mogućnosti povećanja dostupnih udžbenika u elektroničkom izdanju na finskom jeziku u sveučilišnim knjižnicama. Lina Peltonen, koordinatorica za licence Finske nacionalne knjižnice, opisala je prilike prije projekta u kojem je 7% udžbenika bilo dostupno kao e-knjiga od kojih je 40% na finskom jeziku. Izdavačima je najveći izazov bio odrediti cijene usluge za dva modela za koja su se odlučili u projektu. Jedan model nudi mogućnost istovremenih korisnika 3, 5, 20, 50 na 6 ili 12 mjeseci te nakon tog vremena više nije moguć pristup. Drugi model je paket posudbenih TOKENS-a 25, 50, 100, 200, 400 na godinu dana. Korisnici udžbenik posuđuju na 7 dana, dobiju 10 minuta besplatno uvida kako bi se odlučili, te udžbenik, u elektroničkom obliku ili PDF-u, mogu downloadati (s DRM-om) ili čitati putem streaminga. Trenutno je dostupno 191 e-knjiga uglavnom iz društvenih znanosti te knjižnice same odlučuju što će kupiti i pod kojim uvjetima. Rezultati projekta biti će predstavljeni u jesen 2016.

Na uobičajeno pitanje škotskih studenata zašto e-knjiga nije multimedijalna već samo preslika tiskanog izdanja neke od odgovora ponudili su projekti eTIPS i Jisc Collection koji promoviraju ideju izdavanja e-udžbenika na samim sveučilištima (poput američkog projekta MERLOT 2) te istražuju pedagoške i multimedijalne mogućnosti elektroničkog sveučilišnog udžbenika. Ovdje možete pregledati primjer udžbenika eTIPS projekta http://www.etextbooks.ac.uk/dissertation/chapter-1-what-is-research-and-why-do-it/

Rezultate istraživanja modela posudbe e-knjige u Europi i šire prikazao je Frank Huysmans, profesor knjižničarstva (s naglaskom na narodne knjižnice) Amsterdamskog sveučilišta, Nizozemska, znanstvenik WareKennis konzultantsko istraživačkog ureda te co-predsjedatelj radne grupe Europske komisije za promociju čitanja u digitalnom okruženju. Modeli variraju između pojedinih zemalja te su uvjetovani ekonomskim, socijalnim i tehnološkim kontekstom svake zemlje. Nemoguće je očekivati da bi jedan model bio generalno prihvaćen te svaka zemlja može pratiti IFLA-ne preporuke za posudbu elektroničke građe u knjižnicama. Publikaciju istraživanja je moguće slobodno preuzeti na Internetu http://warekennis.nl/wordpress/wp-content/uploads/2014/12/141210_Mount_Huysmans_Ebook_Lending_models.pdf  

U Engleskoj je proveden pilot projekt posudbe e-knjiga u knjižnicama u okrugu Staffordshire. Janne Cox je opisala projekt koji je ponudio korisnicima knjižnica 893 naslova e-knjige na posudbu. Pokazalo se da su korisnici tražili veći izbor bestsellera te da je više od 68% korisnika koji su koristili uslugu bilo starije od 45 godina te da inače nisu aktivni korisnici knjižničnih usluga. Većina korisnika je čitalo e-knjigu koristeći iPad ili Kindl te su napomenuli da s većim izborom naslova za posudbu u knjižnici ne bi kupovali željene naslove putem Interneta.

Priča o e-knjizi budućnosti primila je nove forme s posljednjim izlagačem, profesorom kreativne tehnologije Jon Rogersom, Duncan of Jordanstone Collage of Art and Designe. Današnje pridavanje važnosti autentičnosti te polagano brisanje granica između digitalnog i fizičkog uvjetovano razvojem tehnologije utječe ne samo na oblik medija već i na načine korištenja medija. Kako će knjiga izgledati s trenutnim razvojem indukcijske tinte te mogućnošću priključenja svega što nas okružuje na Internet prikazao nam je na primjeru digitalne razglednice iz 2013 godine koja je tiskana na papiru te uz pomoć audio mašine prenosi zvuk. Zanimljiv projekt na odsjeku profesora Rogersa stvaranja digitalne i na papiru tiskane knjige Stephena Frya možemo vidjeti na youtubu http://youtu.be/jCBoKblmhds Profesor Rogers je završio izlaganje s napomenom da će Internet bit trodimenzionalan, svuda oko nas, implementiran u objekte spojene na mrežu. Kako će knjiga izgledati i kako ćemo je koristiti ovisi o razvoju tehnologije no pristup i mogućnost korištenja će kao i danas biti uvjetovan standardom društva i kulturološkim mogućnostima.

Program konferencije dostupan je na http://scottishlibraries.org/wp-content/uploads/2015/05/14th-Annual-Conference-Final-Programme.pdf

Podaci https://nl.linkedin.com/pub/sanja-zunic/40/ab7/b70

Prezentacije s konferencije http://scottishlibraries.org/resource/

Sanja Žunić

sanja.zunic@gmail.com

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-