-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Tema broja: Projekti naših knjižnica


Peti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) 20. i 21. travnja 2015. godine organizirala je po peti put Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata.

Prvi dan Festivala posvećen je digitalnoj humanistici, predstavljanju pojedinih projekata digitalizacije, uspostavljanju digitalnih zbirki i knjižnica te korištenju digitalnog sadržaja.

Na početku Festivala sudionike su pozdravili Tamara Perišić u ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvoje Stančić u ime Hrvatskog arhivističkog društva te Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nakon otvaranja Festivala i pozdravnih govora uslijedila su pozvana predavanja Marijane Tomić (Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru) i Borisa Bosančića (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku). U izlaganju Digitalna humanistika kao izazov: promjena paradigme istraživanja u humanistici i praksa digitalizacije Marijana Tomić predstavila je područje digitalne humanistike i njezinog utjecaja na digitalizaciju u baštinskim ustanovama. Boris Bosančić govorio je o postupcima označivanja teksta u projektima digitalizacije stare građe za potrebe znanstvenoistraživačkog rada s posebnim naglaskom na standard TEI (Text Encoding Initiative). Zatim su Marijana Tomić i Mario Essert (Katedra za strojarsku automatiku, Fakultet strojarstva i brodogradnje) govorili o mogućnostima istraživanja stare i rijetke građe pomoću računalnog programa DocMark. Taj program omogućuje označivanje dokumenta vizualnim oznakama koje se postavljanju na digitaliziranu presliku i njihovo precizno mjerenje i kvantitativno analiziranje.

Mikica Maštrović (NSK) u izlaganju Umjetnost multioriginala: od drvoreza do računalne grafike prikazala je specifičnosti računalne grafike te pojasnila razloge drugačijeg pristupa takvim grafikama od digitaliziranih tekstualnih djela. Digitalne zbirke i projekte Croatiae auctores Latini i Croatica et Tyrolensia  predstavila je Željka Salopek (Zbirka za klasičnu filologiju Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). O primjerima primjene računalnih modela u projektu ARTNET (organizacijski i komunikacijski modeli umjetničkih mreža i suradničkih praksi tijekom 20. i početkom 21. stoljeća u Hrvatskoj) govorili su Ljiljana Kolešnik i Artur Šilić (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb), a o projektu digitalizacije saborskih zapisnika Artur Šilić i Gordan Ravančić iz Hrvatskog instituta za povijest. U oba predstavljena projekta korišten je računalni sustav Text Explorer za analizu teksta.

U predavanju naslovljenom Digitalna knjižnica i tematske digitalne zbirke: pristupi predstavljanju digitalnog sadržaja Sofija Klarin Zadravec (NSK) govorila je o kreativnoj nadgradnji digitalnog sadržaja i razvoju oblika predstavljanja digitalizirane građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama. Izlaganje Metode i alati projektnog menadžmenta u procesu digitalizacije Cvijete Kraus i Irine Starčević Stančić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) bavilo se procesom planiranja i organiziranja poslova digitalizacije te alatima koji podržavaju projektni menadžment.

Sara Vukušić iz Gradske knjižnice Rijeka predstavila je uslugu LoCloud Collections (LoCloud zbirke).  Riječ je o usluzi projekta LoCloud namijenjenoj manjim baštinskim ustanovama kojima nedostaju tehnički kapaciteti za upravljanje digitalnim sadržajem. Uz pomoć tehnologije u oblaku moguće je u samo nekoliko minuta izgraditi online zbirku koja je dostupna i u Europeani.

Kako se digitalizacijom objedinila građa slavonskog narodnog etnografa Ive Čakalića pokazali su Nikola Bonić, Katarina Dimšić i Hrvoje Stančić (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Željko Trbušić iz Arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU-a predstavio je digitaliziranu ostavštinu Antuna Gustava Matoša, a Nadia Bužleta (Gradska knjižnica i čitaonica Pula) projekt Bibliographia Histrica Online kojim se nastoji prikupiti građa za retrospektivnu bibliografiju knjiga i periodike u Istri od sredine 19. st. do 1918. godine. Kristina Špelić iz tvrtke BCC predstavila je suvremene informacijske tehnologije povezane s cjelokupnim postupkom upravljanja digitalnim sadržajem, od njegovog izvornog oblika, digitalizacije, indeksiranja, pretraživanja do sigurne pohrane. 

Još su dva digitalizacijska projekta predstavljena prvoga dana Festivala: projekt Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata o izgradnji baze digitalnih fotografija na primjeru korištenja zbirke fotografija Stanka Ferića koji su predstavili Petra Mijić i Josip Maras Kraljević, te projekt Instituta za povijest umjetnosti koji je posvećen fotoarhivu Branka Balića u postupku digitalizacije autorice Irene Šimić.

U sklopu Festivala izložena su i posterska izlaganja Jelene Balog Vojak (Hrvatski povijesni muzej) o izazovima izvorno digitalne građe, Matilde Hraste (NSK) o digitalizaciji na zahtjev, Anite Marin (NSK) i Dine Mašine (Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) o virtualnim  izložbama posvećenim Prvom svjetskom ratu, Antonije Miše (Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik) o digitalizaciji starih šibenskih novina i časopisa, Branke Radić (Sveučilište u Splitu) o digitalizaciji djela Jakova Gotovca, odnosno Rudolfa Franjina Magjera Marijane Špoljarić Kizivat, Inge Majlinger Tanocki i Tene Tormaš Marković (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

Drugi dan Festivala posvećen je području autorskog prava i prava korisnika u kulturnim i znanstvenim ustanovama u digitalnom okruženju.

Uvodno izlaganje o autorskom pravu u digitalnom okružju održao je Igor Gliha (Katedra za građansko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Tajana Tomić (Samostalna služba za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove, Državni zavod za intelektualno vlasništvo) predstavila je Direktivu o djelima siročadi, djelima kojima nije utvrđen autor odnosno nositelj autorskog prava ili ga nije moguće pronaći, te implementaciju Direktive u hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Aleksandra Horvat, profesorica u miru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o tome zašto knjižnicama i arhivima trebaju promjene u autorskopravnome zakonodavstvu. Naglasila je kako je sadašnji skup iznimki i ograničenja sadržanih u zakonima o autorskom pravu pojedinih zemalja na temelju kojih kulturne institucije djeluju, neprimjeren u današnjem tehnološkom okruženju. Daniela Živković (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), održala je izlaganje o autorskopravnim aspektima izgradnje repozitorija te istaknula da s obzirom na nedostatak izričitih ograničenja prava autora za potrebe repozitorija, izgradnja i poslovanje repozitorija ovise o odobrenju autora ili o stjecanju prava korištenja. Knjižnice grada Zagreba, njihove projekte digitalizacije i s time povezana pitanja autorskog prava predstavila je Alemka Belan-Simić radom: Oblikovanje digitalnih zbirki u procjepu između zaštite prava korisnika i autorskih i srodnih prava. Autorica je upozorila kako stalne promjene zakonodavstva, nove direktive Europske unije, nepostojanje otvorenih baza podataka o nositeljima autorskoga i srodnih prava te ograničena sredstva za digitalizaciju građe dovode knjižničare u situaciju stalnoga balansiranja između zaštite načela struke i prava na slobodan pristup informacijama, kao i zaštite autorskih i srodnih prava.

Glavni urednik emisije TV kalendar Hrvatske televizije, Vladimir Brnardić, podijelio je svoja iskustva o pravnim aspektima korištenja slikovnih i audio materijala u televizijskoj emisiji TV kalendar. Festival je završio izlaganjem Kornelije Petr Balog i Kristine Feldvari (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku): E-knjige u javnim kulturnim i znanstvenim ustanovama i upravljanje vlasničkim pravima: na primjeru hrvatskih knjižnica koje je pojasnilo pitanje Digital Rights Managementa (DRM) kroz prikaz rezultata istraživanja o korištenju e-knjiga u hrvatskim knjižnicama.

Anita Marin

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

amarin@nsk.hr

Detaljnije informacije o Petom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata te sva održana izlaganja mogu se pronaći na mrežnim stranicama http://dfest.nsk.hr/

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-