-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Iz knjižnica


Institucijski Digitalni repozitoriji i DABAR

U današnjem digitalnom dobu akademska i znanstvena produkcija premještaju se iz tiskanog u digitalni oblik, iako se još uvijek mnogo toga izdaje u tiskanom obliku količina digitalne i digitalizirane građe raste.

Tako nalazimo sve više stranih i domaćih stručnih znanstvenih časopisa izdanih u digitalnom obliku (uz tiskani), a pojedinim se članicama može digitalnim putem pristupiti na zahtjev. Takav je pristup obično skupno većina znanstvenih izdavača njeguje određeni oblik otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Pojedini izdaju članke u potpuno otvorenom pristupu, no mnogi su zatvoreniji, takvi pak obično autorima ostavljaju pravo da određene verzije svojih članaka javno pohranjuju na svoje osobne stranice ili na stranicama institucije za koju radi. (sherpa/romeo http://www.sherpa.ac.uk/romeo/browse.php?la=en&fIDnum=|&mode=simple)

U visokom školstvu u digitalnom su obliku i završni radovi (prvostupnički, magistarski, doktorati...) te postoji potreba da se i oni čuvaju organizirano u repozitorijima.

U svrhu poboljšanja pristupačnosti znanstvenih informacija nastali su digitalni repozitoriji znanstvenih članaka u otvorenom pristupu, organizirani kao baza članaka i metapodataka o njima, namjeneni pohrani i pretraživanju.

Rrepozitorije osnivaju institucije kako bi udovoljile pravilu izdavača po kojem autor svoj članak smije pohraniti javno na stranicu institucije.

Hrvatske institucije prepoznale su potrebu za institucijskim repozitorijima i pretraživačima istih te su mnoge izradile svoje repozitorije.

Osnovani repozitoriji koji imaju građu dostupnu u otvorenom pristupu su:

  • Central European Conference on Information and Intelligent Systems,
  • DAR - Digitalni akademski repozitorij (NSK),
  • E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković",
  • FFOS Repozitorij Filozofskog fakulteta u Osijeku,
  • FULIR - Repozitorij Instituta Ruđer Bošković,
  • Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske,
  • Hrvatski arhiv weba (HAW),
  • Journal of Information and Organizational Sciences,
  • Repozitorij Fakulteta strojarstva i brodogradnje,
  • Repozitorij Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
  • Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
  • DIGRE - Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu,
  • University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository,

a može ih se skupno pretraživati preko ARE, pretraživača kojeg je izradilo SRCE. Više informacija o njima dostupno je na http://ara.srce.hr/index.php/browse.(http://ara.srce.hr/)

Prepoznala se i potreba za centralnom rješenjem.

Kao pokretač inicijative SRCE je 2014. godine održalo prvi Dan digitalnih repozitorija u SRCU gdje je osnovana radna skupina za izradu centralnog mrežnog mjesta koje bi kroz jedno sučelje udomilo postojeće i izradilo nove institucijske repozitorije za hrvatske sveučilišne i dr. znanstvene institucije.

SRCE je u suradnji s NSK, drugim institucijskim knjižnicama (FFZG, MEF, IRB) te drugim sudionicima radne skupine u toku prošle godine razvilo DABAR (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji). (http://www.srce.unizg.hr/fileadmin/Srce/dokumenti/leci_i_PR/2015-letak-Dabar.pdf)

„Dabar je sustav digitalnih repozitorija koji Srce gradi u suradnji s akademskom i istraživačkom zajednicom u Hrvatskoj, a koji će ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja omogućiti jednostavnu izgradnju sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih institucijskih i područnih repozitorija.“

(http://www.srce.unizg.hr/dabar/)

Drugi Dan digitalnih repozitorija održan je 2015. godine, na kojemu su se između ostaloga mogle saznati i novosti o DABRU.

U prvoj fazi razvoja DABRA u nastalim će se repozitorijima moći pohraniti završni i doktorski radovi, što će biti rješenje obveze visokoškolskih ustanova da pohranjuju završne i doktorske radove u digitalni repozitorij NSK koji će također biti smješten unutar sustava (po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2013. godine).

Unutar DABRa institucije će kreirati i kontrolirati svoje repozitorije te način pristupa građi koju u njih pohranjuju (otvoreni ili zatvoreni). Ovisno o određenim pravima pristupa građa će biti pretraživa unutar pojedinih repozitorija ili na globalnoj razini.

U kasnijim fazama biti će dodane mogućnosti za unos članaka i ostalih vrsta građe (konferencijski radovi, prezentacije, slike (raznih dimenzija), audio zapisi, video, primarni podaci...)

http://www.srce.unizg.hr/dan-digitalnih-repozitorija-2015/

http://www.srce.unizg.hr/fileadmin/Srce/o_srcu/kalendar/DDR_2015/prezentacije/Celjak.pdf (direktni link)

Osnivanjem svog repozitorija institucije smanjuju trošak nabave časopisa i članaka, omogućuju otvoreni pristup člancima svojih zaposlenika te se tako   povećava dostupnost znanstvenih informacija. Istovremeno olakšavaju i pristup završnim radovima. Na taj se način ubrzava znanstvena komunikacija i znanstveni napredak.

Sustav DABAR jedinstveno je tehničko i programsko rješenje koje će omogućiti brzu i laganu izradu repozitorija svim hrvatskim znanstvenim ustanovama.

Marija Turković

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-