-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 65, ožujak 2015. :: Knjižničarstvo u Hrvatskoj


Poticanje čitanja lektire uz nove medije

Marcel Proust u eseju O čitanju iznio je svoja razmišljanja o čitanju kao komunikaciji u samoći, a prije svega kao užitku koje čitatelju otkriva nepoznate svjetove.  Proust ističe važnost čitanja te da se tijekom čitanja uspostavlja dijalog koji oblikuje čitatelja, njegovo trenutno doživljavanje svijeta i same knjige, kao i sjećanje na pročitano koje ponekad ima  utjecaj na kasniji život.

Naime, književnost je oduvijek pratila novitete suvremenoga doba. Tijekom vremena, ono što je suvremeno postaje uobičajeno, pa tako primjećujemo kako novi medij potiskuje onaj prethodni. Knjiga danas predstavlja stari medij, ali to ne znači da književnost, a time i lektira, izumire. Kako bi preživjela, ona se transformira u drugačiji oblik - novi medij. Zahvaljujući novim medijima postoji cijeli niz žanrova, oblika elektroničke književnosti.

Radom u školskoj knjižnici i školi javlja se činjenica da pojavom novih medija čitanje izumire.  Srećom, čitanje ne izumire, naprotiv, učenici čitaju više nego ikada! Jedan od razloga jest taj što su informacije (i knjige) sve dostupniji, a često i zanimljivo prezentirani (redovno su popraćeni slikom, zvukom, videom i sl.). U toj velikoj šumi informacija učenici čitaju pretežno tekstove koji su manje umjetničke vrijednosti, kao što su npr. novinski članci, informativni i zabavni tekstovi, blogovi.

Ako želimo doći do naši učenika, ne trebamo se toliko brinuti o tome što djeca čitaju, niti iz kojeg medija, nego moramo razumjeti promjene koje se događaju prilikom razumijevanja pročitanoga sadržaja.

Pitanje koje si moramo postaviti jest: kako djeca razumiju pročitano?

Mladi čitatelji imaju danas drugačiji pristup procesu čitanja, jer čitanje s novih medija zahtjeva drugačije procese. Čitanjem s novih medija gubi se dubinsko čitanje koje je sastavni dio čitanja knjige koju držimo u ruci. Upravo dubinskim čitanjem nastaje osobni doživljaj teksta, razvija se „unutarnji svijet“ svakog pojedinca.

Mnoga istraživanja upozoravaju da novi mediji mozgu daju osjećaj užurbanosti procesuiranja informacija, jer naš mozak prvo reagira na stimulirajuće informacije kojih su novi mediji prepuni. Prema istraživanjima, čitanje informacija online sporije je iz razloga jer informacije prikazane na računalu sadrže dodatne stimulanse (zvuk, reklame, video…) koje odvraćaju pozornost čitatelja. Velika izmjena različitih aktivnosti koje su dane online utječe na dubinsko razumijevanje pročitanog.

Čitanje knjige koja je u papirnatom obliku omogućuje okretanje papira, što utječe na vizualno pamćenje sadržaja koje izostaje kod čitanja online. Takav način čitanja, gdje se ne prati linearna struktura teksta, naziva se nelinearnim čitanjem. Čitatelj postaje slušatelj i gledatelj, a ponekad i igrač. U takvom višeosjetilnom okruženju priča više nije u središtu čitateljske pozornosti. U mnogim primjerima vidljivo je kako multimedija nadjačava sam sadržaj.

Trebamo postati svjesni činjenice da današnji učenici drugačije razmišljaju. Proces mišljenja je ubrzan, učenici lakše interpretiraju informacije s kojima s susreću.

Svaka priča, lektira koja je dobra, zaživi u nekom drugom mediju. Poznate adaptacije pojedinih priča, lektira, danas su uspješno integrirani u nastavu. Implementacija novih medija u nastavu zahtijeva drugačiji oblik nastave (projektna nastava, korelacija…). Ne trebamo zaboraviti da je i knjiga medij – nositelj informacija. Novi mediji mogu nam poslužiti kao zanimljiva mogućnost prikazivanja određenih informacija. Upoznavanjem novih medija i njihovo korištenje možemo učiniti da postanu vrijednim doprinosom u nastavi. Prije uvođenja novih medija u nastavu trebamo podsjetiti učenike na važnost čitanja. Osvješćivanjem važnost čitanja kod učenika postići ćemo kritički pristup prema novim medijima i njihovo odgovornije korištenje.

Učenicima je potrebno osigurati vrijeme i prostor za čitanje, motivirati ih prije, tijekom i nakon čitanja kako bi ponovno poželjeli pročitati novu knjigu.

Korištenjem novih medija u poticanju čitanja lektire susreli su se učenici i  školske knjižničarke Osnovne škole Antuna Bauera i Osnovne škole Mitnica u Vukovaru. Idejni začetnik međuknjižničnog projekta bila je Darija Benaković, knjižničarka OŠ Antuna Bauera, koja je zajedno s kolegicom knjižničarkom Osnovne škole Mitnica uspjela realizirati projekt poticanja čitanja lektire kod učenika šestih razreda.

Projekt je zamišljen na način da se kroz dva obrazovna razdoblja obrade dvije lektire za šesti razred. Tijekom prvog obrazovnog razdoblja učenici šestih razreda imali su zadatak pročitati lektiru Josipa Cvenića Čvrsto drži joy-stick i kroz zajednički susret porazgovarati o pročitanoj lektiri na način da ju učenici prikažu koristeći nove medije. Učenici Osnovne škole Antuna Bauera imali su zadatak prikazati likove iz lektire Čvrsto drži joy-stick, a to su učinili koristeći društvenu mrežu Facebook. Putem Facebook profila prikazali su glavne likove koji su i putem društvenih mreža dobili prijatelje. Učenici Osnovne škole Mitnica imali su zadatak ukratko prikazati sadržaj zadane lektire. Sadržaj su prikazali uz pomoć Power Point prezentacije i slika poznate računalne igrice (budući da je knjiga napisana kao računalna igrica, svako poglavlje nosi naziv određenog „nivoa“ koji se ostvaruje u igricama za djecu) gdje su učenici ukratko sadržaj prepričali. Potom je uslijedio razgovor učenika o glavnoj temi djela tijekom kojeg su iznosili osobna iskustva i razmišljanja vezana uz sadržaj knjige. Na kraju su učenici odigrali na računalu zadanu igricu te se natjecali baš kao u knjizi.

Učenici su pohvalili navedeni međuknjižnični projekt i željno iščekuju naš sljedeći zajednički susret u drugom obrazovnom razdoblju.

Jelena Cvrković

jcvrkovic@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-