-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 65, ožujak 2015. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Interdisciplinarni stručni skup Očuvanje identiteta malih naroda u Europskoj uniji - pozicija i uloga knjižnica

„…kreativnim i hrabrima u „malim kulturama“ globalizacija može biti poticaj i pogon, a ne nužno propast…“ (Tomislav Šola, muzeolog)

 Gradska knjižnica „Marka Marulića“ Split organizirala je 15. prosinca 2014. godine, uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, interdisciplinarni stručni skup pod nazivom Očuvanje identiteta malih naroda u Europskoj uniji: pozicija i uloga knjižnica.

Osnovni ciljevi skupa bili su:  promišljanje uloge knjižnica, ali i ostalih baštinskih ustanova u očuvanju lokalne i nacionalne povijesti i identiteta, upoznavanje sudionika skupa s programima Europske unije  koji se nude djelatnicima u kulturi, pa tako i knjižničarima, u svrhu očuvanja i zaštite kulturne baštine i identiteta, poticanje na razmišljanje o novim oblicima suradnje koje možemo ostvariti u kontekstu Europske unije u cilju afirmacije lokalne i nacionalne kulturne baštine, te analiza položaja hrvatske suvremene knjige i književnosti u europskom kontekstu.

Pozvali smo niz sudionika koji dobro poznaju problematiku, ali i funkcioniranje kulturnih ustanova, prije svega knjižnica, u kontekstu Europske unije kako bismo dobili što kvalitetniju sliku o sutrašnjici i smjerovima razvoja.  Pozvana i prijavljena izlaganja na skupu predstavili su stručnjaci i znanstvenici iz područja knjižničarstva, društvenih i informacijskih znanosti, književnosti i nakladništva.

Nakon pozdravnih riječi ravnateljice Elli Pecotić i pročelnika Službe za kulturu Grada Splita Siniše Kuke, Skup je započeo izlaganjem Jake Primorac (Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb) o hrvatskoj kulturnoj politici u europskom kontekstu. Razmotren je princip supsidijarnosti (kulturna politika je primarno u nadležnosti zemalja članica) i otvorena metoda koordinacije – OMC, zamišljena kao dobrovoljna platforma zemalja članica radi njihove bolje usklađenosti u određenim pitanjima te korištena i u polju kulture. Razloženo je i pitanje policyja (određene implicitne kulturne politike Europske unije).

Danko Plevnik održao je inspirativno izlaganje o knjižnicama kao kolekcionarima identiteta koje su u kontekstu Europske unije zadržale svoje posebno mjesto u očuvanju povijesnog, nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta. Istaknuo je status općih javnih knjižnica u Europskoj uniji zbog tendencija njihovih zatvaranja naglasivši da bi njihova preorijentacija u model knjižnica za sve mogao biti način njihova preživljavanja.

Tinka Katić (NSK) istaknula je važnost starih i rijetkih zbirki knjiga koje možda ne privlače znatniju pozornost iako su čuvarice hrvatskog identiteta, ali i europske tiskane tradicije. Zamjetan je problem dostupnosti tih zbirki korisnicima kao i problem upravljanja tim zbirkama, pa je Nacionalna i sveučilišna knjižnica započela provedbu programa Zaštita i očuvanje knjižnične baštine (2008.).

Izlaganjem o digitalnoj kulturi i kulturnim identitetima Aleksandra Uzelac (Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb) dala je pregled promjena u području kulture nastalih u kontekstu konvergencije i digitalnih mreža koje omogućavaju da baština ostane živi resurs sačuvan za budućnost, ali i da komunicira s korisnicima u sadašnjosti. Na taj način kulturna baština ostaje u kolektivnom pamćenju kao dio našeg identiteta.

Kristijan Benić (Gradska knjižnica Rijeka) svojim je izlaganjem preispitao klišeizirane sudove o projektima Europske unije i privlačenju sredstava iz fondova Europske unije, te je problematizirao pitanje kapaciteta knjižnica i drugih ustanova u kulturi za provođenje različitih projekta. Na konkretnom primjeru Gradske knjižnice Rijeka pokazao je kako se knjižnice, unatoč neadekvatnim prostornim i organizacijskim uvjetima rada, itekako mogu uhvatiti u koštac sa zahtjevnijim, složenijim, ujedno i korisnicima zanimljivim projektima.

Mladen Špehar (Desk Kreativne Europe, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske) pružio je sudionicima skupa informacije o programu Kreativna Europa – potprogram Kultura koji nudi priliku i knjižnicama da se uključe i dobiju financijsku potporu za, u najvećoj mjeri, europske projekte suradnje.

Frida Bišćan (Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić“, Karlovac) predstavila je konkretne primjere iz prakse koje je provela Gradska knjižnica u Karlovcu vezano uz europske projekte suradnje, izradu i njihovo financiranje, te je stavila naglasak na programe koji su općenito zanimljivi i primjenjivi za knjižnice.

Vesna Jelić (Gradska knjižnica Krapina) izlagala je o ulozi knjižnica Krapinsko-zagorske županije u očuvanju zagorskog identiteta u kontekstu Europske unije.

Ksenija Tokić (Institut za turizam, Zagreb) održala je izlaganje o ulozi i mogućnostima knjižnica u razvoju turizma. Iako njihova uloga u razvoju turizma još nije dovoljno istražena, lokalne knjižnice sudjeluju u definiranju i očuvanju kulturnog identiteta lokalne zajednice ili naroda na globalnoj sceni u međukulturnoj interakciji između turista i domaćina.

Dijana Machala (NSK) održala je izlaganje o obrazovanju, profesionalnim kompetencijama i stalnom stručnom usavršavanju knjižničara u kontekstu razvoja europskog knjižničarstva, odnosno o pitanju profesionalnog profila knjižničara i informacijskih stručnjaka u kontekstu novih, složenijih uvjeta poslovanja knjižnica.

Provokativno izlaganje o suvremenoj hrvatskoj knjizi i književnosti na identitarnoj mapi Europe održao je Nebojša Lujanovićnaglasivši da ne postoji smislena nacionalna strategija vezana uz knjigu i prijevode istih. Tomu pridonosi i činjenica da trenutno nema nikakvog konsenzusa oko književnih, a ni ostalih vrijednosti u društvu. Suvremeni nacionalni identitet našao se pred novim izazovima, a u isto vrijeme suvremena književnost ostala je bez jasno uspostavljenih kanonskih vrijednosti.

Ivan Sršen (Izdavačka kuća Sandorf) svojim je izlaganjem nadopunio prethodno izlaganje naglasivši da hrvatska književnost u europskom kontekstu ima svoje zasluženo mjesto koje nitko ne dovodi u pitanje. Međutim, “male književnosti“teško dobiju na prepoznatljivosti na velikim tržištima i stoga je važno da domaći autori imaju podršku svojih domaćih izdavača, a potom i inozemnih kad su objavljeni na stranom jeziku, ali i našeg Ministarstva kulture, bez čijih bi dotacija stranim izdavačima broj objavljenih hrvatskih pisaca na stranim jezicima bio prepolovljen. Također je naglasio važnost oformljivanja zbirki naših književnosti u engleskom ili njemačkom prijevodu u knjižnicama, a koje itekako mogu poslužiti upoznavanju Hrvatske i predstavljanju hrvatskog identiteta.

Sonja Avalon, Marijana Mišetić (Knjižnica Filozofskog fakulteta, Zagreb) i Nevia Raos (Knjižnica Filozofskog fakulteta, Zagreb) istaknule su važnost obveznog primjerka u očuvanju identiteta malih naroda kao jednog od najvažnijih instituta pisane baštine svake nacije. On je jamstvo dostupnosti ukupnosti nacionalne građe te vidljivosti, prepoznatljivosti i relevantnosti malih naroda i jezika u globalnom informacijskom, kulturnom i znanstvenom kontekstu.

Zaključno možemo reći da su u europskom kontekstu kultura i kulturna proizvodnja u prvom redu obveza država članica. Europska unija u području kulture ne nameće zajedničke kriterije i politike - zadržava se samo na financiranju programa i projekta koji njeguju europsko jedinstvo u raznolikosti. Knjižnice imaju brojne potencijale koji se mogu iskoristiti pri kreiranju turističkih, izdavačkih i drugih inovativnih proizvoda, pa stoga mogu i moraju biti sredstvo za mijenjanje i oblikovanje sredine u kojoj živimo. Trebamo knjižnice koje su ideje i proizvođači kulture, a ne samo njeni čuvari. Toga ne može biti bez multidisciplinarnog i interdisciplinarnog pristupa i suradničkog odnosa svih kulturnih aktera i institucija te, naravno, dugoročnog strateškog planiranja na državnoj i lokalnoj razini, kao i ulaganja u izobrazbu i cjeloživotno učenje. Jer uloga knjižnica presudna je u očuvanju i njegovanju povijesnog, nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta. Kako je naglasio Danko Plevnik: „Knjižnice su postojani kolekcionari identiteta, knjižnicama su potrebne nove ponude i korisnici, one su neprocjenjivi resursi identiteta.“

Katarina Krolo Žužul

kkrolo@gkmm.hr

Maruška Nardelli

mnardelli@gkmm.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-