-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 65, ožujak 2015. :: Iz rada HKD-a


14. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama
Prava korisnika i slobodan pristup informacijama (10. prosinca 2014., Muzej Mimara, Zagreb)

Program 14. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama, na temu prava korisnika i slobodan pristup informacijama, bio je podijeljen u dvije cjeline – Ljudska prava i osobno dostojanstvo te Knjižnice kao mjesta javnog pristupa internetu. Cjeloviti tekstovi svih izlaganja, osim jednog, objavljeni su u zborniku Slobodan pristup informacijama : 13. i 14. okrugli stol.

Uvod  u temu  14. okruglog stola bio je rad Aleksandre Horvat koja je prikazala zakonske propise vezane uz knjižničnu djelatnost, a posebno uz dio koji se odnosi na prava korisnika. Knjižnice u svom poslovanju prikupljaju, između ostalog, osobne podatke svojih korisnika koji bi zbog zaštite trebali biti odvojeni od druge dokumentacije. Stav samih knjižničara u vezi korisničkih prava često je nejasan, a upravo bi se oni trebali zalagati da prava korisnika budu uvedena u knjižnično zakonodavstvo.

Vesna Crnogorac iz Bibliotekarskog društva Srbije govorila je o narodnim knjižnicama kao zastupnicima prava građana na slobodan pristup informacijama koje proizvode tijela javne vlasti. Istaknuti su modeli suradnje narodnih knjižnica i institucija zaduženih za provođenje zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i modeli suradnje s tijelima lokalne vlasti.

Izlaganje Davorke Pšenice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bavilo se načinima uspješne komunikacije knjižnica i korisnika u široj javnosti.

Katarina Todorcev Hlača iz Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca izlagala je o pravu na pristup informacijama koje svojim korisnicima moraju osigurati središnje knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Autorica je  istaknula neke probleme pristupa informacijama na materinskom jeziku.

Središnje knjižnice trebaju potporu mreže narodnih knjižnica kako bi na najbolji mogući način ostvarili i osigurali prava svojih korisnika.

U drugoj tematskoj cjelini Edita Bačić iz knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu raspravljala je o ulozi visokoškolskih knjižnica u osiguravanju slobodnog pristupa internetu. Posebno je naglasila važnost osiguravanja pristupa informacijama putem institucijskih repozitorija u čijoj uspostavi upravo knjižnica ima ključnu ulogu. Sve promjene koje donosi digitalna sredina knjižničar bi trebao prepoznati i tako zaštititi prava korisnika.

Rezultate istraživanja  korisnika interneta u slovenskim narodnim knjižnicama koje je provela Karmen Erjavec  (Odsjek za komunikologiju Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani), a koja zbog bolesti nije sudjelovala na skupu, prikazala je Ivana Hebrang Grgić. Posebno su istaknuti rezultati koji govore da većina korisnika internet u knjižnici koristi duže od godinu dana. Najveći problem je nedovoljan broj računala, nemogućnost ispisa i nedostatak privatnosti prilikom korištenja interneta u knjižnici. Posebno je istaknuta potreba detaljnijeg istraživanja metodama intervjua i fokus grupa.

O problemima s kojima se susreću djeca i mladi prilikom korištenja interneta u knjižnicama izlagale su Alica Kolarić iz Gradske knjižnice Rijeka i Alka Stropnik iz Knjižnica grada Zagreba. Kako bi se mladi uspješno i sigurno koristili internetom, knjižnice bi im trebale nuditi edukaciju i preporučivati kvalitetne sadržaje. Pri tome je obaveza knjižnice da uskladi pravo na slobodan pristup informacijama i pravo na privatnost s pravom na sigurnost i zaštitu od štetnih sadržaja, istaknule su izlagačice.

Na kraju je predstavljen Zbornik 13. i 14. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama - 13. okrugli stol Nakladnici i knjižnice te 14. okrugli stol Prava korisnika i slobodan pristup informacijama. Zbornik su predstavile urednice Tea Grašić-Kvesić i Ivana Hebrang Grgić istaknuvši da su vrlo zadovoljne što su mogle  knjižničarskoj javnosti ponuditi na čitanje pomalo poseban, dvodijelni zbornik. Naime, želja urednica bila je da objavljivanjem radova prije održavanja skupa započnu novu tradiciju čija bi svrha bila aktualnost informacija, njihov što brži protok te veća vidljivost i utjecaj u hrvatskoj i svjetskoj knjižničarskoj zajednici. Zbornik se referira u bazi AcademicSearchPremier (EBSCOhost), što ne bi bilo moguće bez truda koji su uložili svi dosadašnji urednici. Zahvaljujući njima, stvoren je ugled – prepoznata je važnost samog skupa koja se ogleda i u redovitosti objavljivanja zbornika. Još jedna, treća novost (koja je možda tehničke prirode, ali je poprilično važna) uvođenje je nove oznake ISSN kola. Od sada će zbornici Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama osim oznake niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva (ISSN 1846-5544) nositi i ISSN oznaku kola (ISSN 1849-5109).

U zborniku je objavljeno 14 cjelovitih radova (osam s 13. okruglog stola i šest s 14. okruglog stola) i četiri sažetka (tri s 13. okruglog stola i jedan s 14. okruglog stola).

Zaključci 14. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama

1. Knjižnice kao zastupnici prava građana na pristup informacijama trebaju osigurati najefikasnije modele korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na nacionalnoj razini treba potaknuti rješavanje osnovnih problema infrastrukture i pristupa internetu u knjižnicama, posebice narodnim.

2. Knjižničarska struka treba pratiti i pravodobno se uključiti u oblikovanje i donošenje zakonskih propisa koji se tiču očuvanja već priznatih ljudskih prava (sloboda govora, pravo na privatnost i sigurnost), ali i novih građanskih prava poput prava na pristup internetu. Knjižničari trebaju pomagati korisnicima da razumiju pojedine aspekte današnjeg digitalnog društva i argumentirano zastupati njihova prava u javnim raspravama prilikom donošenja relevantnih zakonskih propisa.

3. Knjižnice mogu olakšati ostvarenje prava na pristup informacijama tijela javnih vlasti te educirati korisnike za uključivanje u sustav e-Građani. Zajedničkim projektima knjižnica i tijela javne vlasti pojednostavila bi se i ubrzala komunikacija građana i javne uprave te povećalo korištenje elektroničkih usluga koje tijela javnog sektora trenutno pružaju građanima putem svojih internetskih stranica: od lokalne samouprave, županija do državnih institucija, te transparentnost javnog sektora.

4. Knjižnice imaju važnu ulogu u poučavanju mladih korisnika u pronalaženju informacija te vrednovanju i korištenju njihovih sadržaja. Knjižničari, zajedno s obitelji i odgojno-obrazovnim ustanovama, dijele odgovornost za siguran pristup internetu i zaštitu privatnosti djece i mladih.

5. Informacijska pismenost trebala bi postati obveznim dijelom osnovnoškolskih i srednjoškolskih kurikuluma, a u ostvarivanju programa trebale bi sudjelovati školske i narodne knjižnice.

Tea Grašić-Kvesić
Ivana Hebrang Grgić

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-