-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Međunarodna konferencija Knjižnice u digitalnom dobu (LIDA) 2014
Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, 16. – 20. lipnja 2014.


Nikolina Peša Pavlović, pesanikolina@gmail.com

Drahomira Gavranović, dgavrano@unizd.hr

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

 

Trinaesta međunarodna konferencija Knjižnice u digitalnom dobu (LIDA – Libraries in the digital age) održana je od 16. do 20. lipnja 2014. godine u Zadru u organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i School of Communication and Information, Rutgers University iz SAD-a i uz suorganizaciju Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku.

Glavna tema konferencije bila je vrednovanje knjižnica te knjižnične usluge i korisnici s dvjema podtemama:

  1. Kvalitativne metode vrednovanja knjižnica te istraživanja korisnika i uporabe knjižničnih usluga: primjene, rezultati – pod predsjedanjem Davida Bowdena, Centre for Information Science, City University London, Velika Britanija
  2. Altmetrika – nove metode pri vrednovanju znanstvene komunikacije i knjižnica: primjene, rezultati – pod predsjedanjem Blaisea Cronina, School of informatics and Computing, Indiana University, Bloomington, Indiana, SAD

Tijekom pet dana konferencije održana su dva uvodna predavanja na kojima su se najavile dvije glavne teme ovogodišnje konferencije, četiri radionice za studente doktorskog studija te 45 izlaganja i prezentacija 19 postera. Sudjelovalo je 87 predavača te 32 autora postera. Na forumu studenata doktorskih studija prezentacije svojih sinopsisa doktorskih radova izložila su tri studenta. Predavači ovogodišnje konferencije došli su iz čak 19 zemalja: Australija, Austrija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, SAD, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija, što je dokaz međunarodnog značaja konferencije LIDA kao mjesta susreta uglednih predavača iz područja informacijskih znanosti.

Službeno otvaranje konferencije LIDA 2014 započelo je 16. lipnja uvodnim predavanjem koje su održali profesor Tefko Saračević sa Sveučilišta Rutgers, SAD i profesorica Tatjana Aparac-Jelušić sa Sveučilišta u Zadru.

David Bawden (City University London, Velika Britanija, na slici) svojim je izlaganjem 'The noblest pleasure'?: on gaining understanding from qualitative research najavio prvu temu ovogodišnje konferencije LIDA naglasivši u svom izlaganju značajke uporabe kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja u knjižničnoj i informacijskoj znanosti.

Nekoliko predavanja održanih 16. lipnja bavilo se temom istraživanja informacijskih potreba korisnika iz različitih aspekata. Prikazani su rezultati istraživanja informacijskih potreba znanstvenika, slijepih i slabovidnih te mladih korisnika. U području metodologije i vrednovanja, zapaženo izlaganje održala je Martina Dragija Ivanović sa Sveučilišta u Zadru koja je govorila o utjecaju narodnih knjižnica na male ruralne zajednice i istraživanjima koja se provode u takvim zajednicama. 

Pozvana predavačica Elke Greifender (Royal School of Library and Information Science, Danska) izložila je svoje predavanje pod naslovom Big data does not equal big picture. Autorica je na temelju primjera svojih istraživanja uporabe informacija u virtualnoj okolini objasnila mogućnosti i izazove online metoda u istraživanju informacijskog ponašanja.

Dana 17. lipnja održano je šest izlaganja u okviru teme kvalitativnih metoda vrednovanja. Thomas Weinhold, Bernard Bekavac i Sonja Hamann predstavili su tzv. okvir za vrednovanje upotrebljivosti online knjižničnih usluga uz pomoć kataloga kriterija nazvanog BibEval, Josipa Selthofer i Tomislav Jakopec predstavili su alat, tj. aplikaciju za vrednovanje vizualnog sadržaja mrežnih stranica, a Cathal Hoare i Humphrey Sorensen opisali su okvir za vrednovanje pretraživanja. Na primjerima se moglo vidjeti na koji način istražujemo kulturnu baštinu – primjer kvalitativne analize načina pretraživanja sadržaja Europske knjižnice (The European Library).

Blaise Cronin (Indiana University, SAD, na slici) svojim je izlaganjem Beethoven vs. Bieber : on the meaningfulness of (alt)metrics najavio drugu temu ovogodišnje konferencije LIDA Altmetrika – nove metode pri vrednovanju znanstvene komunikacije i knjižnica: primjene, rezultati.

Nakon uvodnog, slijedila su predavanja na temu altmetrike: Jonathan Levitt i Mike Thelwall: From webometrics to altmetrics : one and a half decades of digital research at Wolverhampton, Isabella Peters i suradnici iznijeli su primjere zajedničkih istraživanja u velikim interdisciplinarnim istraživačkim skupinama, odnosno primjenu altmetrike na veliku količinu podataka: studija slučaja Leibniz Association. Leonidas Papachristopoulos i njegovi suradnici istražili su problem radova sa znanstvenih konferencija – gdje i kako se šire informacije s konferencija, ukoliko se ne objave u obliku „knjige“.

Pozvani predavač Paul Wouters (Centre for Science and Technology Studies, Nizozemska) održao je predavanje pod nazivom The metrics acumen : supporting individual researchers in assessment. Wouters je naglasio povećan opseg bibliometrijskih usluga dostupnih kroz baze podataka, povećan opseg samovrednovanja pomoću bibliometrije dostupne na webu, pojavu altmetrike, povećanu potrebu individualnih istraživača za uporabom bibliometrije te potrebu za mjerenjem društvenog utjecaja, što dovodi knjižnice u položaj dobivanja novih uloga u okviru istraživačkog procesa. Na predavanju je izložen projekt ACUMEN – Academic Careers Understood through Measurement and Norms, suradnički projekt devet institucijskih partnera iz ukupno sedam zemalja Europe, koji za cilj ima istražiti načine na koji se procjenjuju istraživači te načine poboljšanja vrednovanja znanstvenog sustava.

Uslijedila su izlaganja u okviru druge teme: András Simon: Aspects of the constructing the metadata structure and the business logic of the integrated library systems, concerning to the measurability of the usage of the library and the traditional and electronic documents, Anna Maria Tammaro: Altmetrics in the humanities : perceptions of Italian scholars, Primož Južnič, Polona Vilar i Tomaž Bartol: What do researchers think about altmetrics and are they familiar with its abilities?

Prezentacije u okviru druge teme nastavile su se 18. lipnja: Christian Schloegl, Juan Gorraiz, Christian Gumpenberger, Kris Jack i Peter Kraker: Are downloads and readership data a substitute for citations? The case of a scholarly journal, Jeppe Nicolaisen: What is a journal article and does it really matter?, Jeppe Nicolaisen: What is a journal article and does it really matter?

Pozvana predavačica Cassidy Sugimoto (Indiana University, SAD), izložila je temu pod nazivom The metric menagerie : Tweets, Likes, and other social media metrics in the library, u kojoj je naglasila neuspjeh altmetrike kao metode istraživanja vrednovanja, zbog ograničenja mjerenja samo na platformi sučelja društvenih medija. Autorica se kritički osvrnula na altmetriku istaknuvši pitanja za informacijske stručnjake i knjižničare za daljnja razmatranja načina mjerenja društvenog utjecaja znanja i knjižnica.

Pozvana predavačica Marija Brajdić Vuković (Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu) izlagala je na temu Challenges of globalized evaluation practices in the context of semi-peripheral and localized knowledge production u kojoj je predstavila probleme vrednovanja istraživačkog rada mlade generacije hrvatskih znanstvenika u post-socijalističkom okviru hrvatskog akademskog znanstvenog sustava. Autorica se u svojim istraživanjima usmjerava na pitanja budućnosti hrvatskog znanstvenog sustava i znanstvene produktivnosti mlađe generacije hrvatskih znanstvenika. Neki od problema hrvatskog znanstvenog sustava koji su naglašeni – izostanak decentralizacije sustava te nedostatak financiranja, nedovoljan broj istraživača, niska produktivnost znanstvenika u okviru međunarodne vidljivosti i utjecaja, problem generacijskog jaza u hrvatskoj znanstvenoj zajednici te nedostatak jasno definiranih ciljeva institucija visokog obrazovanja.

Istoga dana predavanje su održali Jadranka Stojanovski i Franjo Pehar sa Sveučilišta u Zadru na temu Multiple bibliometric indicators approach to Croatian open access (OA) journals. Istraživanje je pokazalo s kojim se sve problemima susreću istraživači pri prikupljanju podataka o hrvatskim časopisima u otvorenom pristupu.

U četvrtak, 19. lipnja sva su izlaganja bila posvećena prvoj temi, odnosno kvalitativnim metodama vrednovanja knjižnica, knjižničnih korisnika i uporabe. Isto Huvila izložio je zanimljivo promišljanje o zbirkama arheoloških informacija koje se nalaze između knjižnice i arhiva pod nazivom Where is the library, or is it an archive? Assessing the impact and implications of archaeological information collections. Različito definiranje zbirke – knjižnična ili arhivska povlači za sobom i različite elemente koji se različito vrednuju. U okviru istoga bloka predavanja, izložena su još dva rada. Kate-Riin Kont iz Sveučilišne knjižnice u Tallinnu, Estonia govorila je o metodologiji vrednovanja radne učinkovitosti u knjižnicama. Matthew Kelly sa Sveučilišta Curtin iz Australije potaknuo je izuzetno zanimljivu raspravu na temu knjižničnih zbirki kao temelja za knjižnice civilnoga društva. Izlaganje s nazivom Core collections for civil society's libraries : assessing value across domains otvorilo je pitanja uloge knjižnica u suvremenom društvu.

Sljedeći blok predavanja bio je posvećen različitim vrstama knjižnica i istraživanjima njihovih korisnika. Polona Vilar sa Sveučilišta u Ljubljani i Ivanka Stričević sa Sveučilišta u Zadru govorile su o kvalitetnim školskim knjižnicama, kako ih pronaći i kako vrednovati. Ross J. Todd sa Sveučilišta Rutgers, SAD predstavio je istraživanje provedeno na srednjoškolcima o njihovim navikama i uporabi informacija u digitalnom okruženju u kojem se srednjoškolci svakodnevno „kreću“ i uče. Posljednje predavanje u tome bloku izložili su Sanjica Faletar Tanacković, Darko Lacović i Gordana Gašo s Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. Rad govori o fakultetskoj knjižnici i zadovoljstvu korisnika pri upotrebi njezinog fizičkog prostora.

Zapaženo pozvano izlaganje bilo je ono Donalda Casea sa Sveučilišta Kentucky u SAD-u koji je napravio pregled posljednjih 60 godina mjerenja i praćenja upotrebe informacija i njezinih izvora. U svojem izlaganju Sixty years of measuring the use of information and its sources : from consultation to application Case iznosi podjelu istraživanja i korisničkih studija na tri ere: zbirka, dokument i dio (chunk). Svaka od navedene tri ere ima svoja obilježja i utječe na metodologiju koja se koristi(la) u istraživanjima. Kroz spomenute ere može se pratiti povijest upotrebe informacija, učinke i ishode. Case je naglasio kako je najteže promatrati i mjeriti učinke. No, u posljednjem desetljeću mjerenje učinaka knjižnice prepoznato je kao iznimno važno iako i dalje istraživački zahtjevno. 

Kao i do sada, u okviru svake LIDA konferencije, održano je predavanje, tzv. počasnog gosta (guest of honor). Ove je godine to bio profesor Gary Marchionini sa Sveučilišta North Carolina at Chapel Hill iz SAD-a (na slici). Marchionini je dao osobnu notu LIDA konferenciji i onome čime se knjižnice danas bave. U svome izlaganju nazvanom Libraries and literacies : from I to we Marchionini predlaže da knjižnice počnu prikupljati podatke o osobnim identitetima. Sve što čovjek danas proizvede, netko treba čuvati pa bi tako knjižnice mogle čuvati sve čovjekove identitete – profile citiranosti u znanstvenim bazama podataka, digitalne identitete, lozinke itd. Dakako, Marchionini postavlja i pitanje granica, primjerice do koje mjere privatno prelazi u javno. Prema njegovu prijedlogu knjižnice bi se mogle naći u ulozi moderatora između pojedinih „proizvođača“ identiteta. 

U petak, 20. lipnja, posljednjeg dana konferencije, održan je još jedan poslijediplomski forum pod pokroviteljstvom ASIST-a. Svoje doktorske radove pred međunarodnim povjerenstvom u sastavu profesorice Coleen Cool, profesorice Carol Gordon i profesora Rossa Todda predstavila su tri doktorska kandidata: Darko Lacović s doktorskog studija iz informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru pod nazivom Informacijske potrebe i ponašanje katoličkih svećenika. Drugi doktorski student, Leo Appleton sa Edinburgh Napier Sveučilišta izložio je rad po nazivom Kako narodne knjižnice mjere svoj socio-ekonomsku vrijednost i utjecaj na građanstvo Velike Britanije? Temu svoga doktorata izožio je i Mate Juric, također s doktorskog studija iz informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru: Čitanje u tiskanom i digitalnom obliku. Svi kandidati imali su priliku iznijeti svoje teze i dobiti komentare od vodećih stručnjaka u polju informacijskih znanosti.

U posljednjoj sesiji svoj rad predstavila je Sheila Corrall sa Sveučilišta u Pittsburghu, SAD pod nazivom Library service capital : the case for measuring and managing intangible assets. Posljednje izlaganje održala je Carol Gordon pod nazivom The convergence of performance and program assessment : a three-dimensional action research model. Posljednja dva predavanja zaokružila su glavne teme konferencije i otvorila nove puteve u istraživanjima upućivanjem u promišljanje o društvenom kapitalu koji generiraju knjižnice i njihovom vrednovanju te mogućnostima mjerenja učinaka knjižnica putem akcijskih istraživanja – višedimenzionalni pristup mjerenju.

Od radionica, nultog dana (15. lipnja) održane su dvije. Radionicu Project methodology in subject-based knowledge organizationvodila je Koraljka Golub (Sveučilište Linnaeus, Švicarska). Cilj ove radionice bio je prikazati teoriju o upravljanju projektima kroz primjere triju međunarodnih istraživačkih projekata na kojima je radila autorica. Drugu radionicu pod naslovom Practical application of qualitative methods in libraries with special demonstration of oral history vodila je Marica Šapro Ficović (Knjižnice grada Dubrovnika, Hrvatska). Cilj ove radionice bio je upoznati polaznike s definicijama i pristupima kvalitativnih istraživanja s osvrtom na metode usmene povijesti (oral history) i utemeljene teorije (grounded theory). Kao primjer istraživanja metodom usmene povijesti autorica je naglasila glavne postavke svog doktorskog rada pod nazivom „Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja : Hrvatska 1991./1995. godine“.

Prvog službenog dana konferencije održana je treća radionica pod naslovom Using information visualization in libraries : why, when, and how vodile su Tanja Merčun i Maja Žumer (Sveučilište u Ljubljani, Slovenija). Ključna pitanja na koja se dalo odgovor na ovom izlaganju bila su: što je vizualizacija informacija, zašto vizualizacija informacija, kada upotrijebiti vizualizaciju informacija, koje podatke vizualizirati, te kako kreirati vizualizaciju informacija. Sudionici radionice imali su priliku kroz vježbe naučiti kako kreirati vizualizaciju podataka u kontekstu knjižnične zbirke.

Četvrtu radionicu održala je profesorica Barbara Wildemuth sa Sveučilišta North Carolina, Chapel Hill iz SAD-a pod nazivom Applying grounded theory methods to library and user assessment. Ova radionica donijela je sudionicima uvid u primjenu metoda istraživanja utemeljene (grounded) teorije na vrednovanje knjižnica i njihovih korisnika.

Na konferenciji je bilo predstavljeno ukupno 19 posterskih izlaganja. Nagradu za najbolje postere odlukom tročlanog žirija dobile su Marica Šapro-Ficović za poster pod nazivom How qualitative methods can show value of libraries : results fom an unusual study (nagrada: besplatna registracija za LIDA 2016.) i Dina Vrkić za poster pod nazivom Scholarly and social visibility of top hundred most cited articles affiliated by Croatian authors (nagrada: besplatna godišnja članarina ASIST – American Society for Information Science and Technology).

Ovogodišnja LIDA 2014 privukla je velika i zvučna imena u području altmetrike koja kao disciplina u Hrvatskoj još nije razvijena. Nakon mnogih predavanja razvile su se plodne rasprave koje su pokazale da hrvatska znanstvena zajednica može i želi pratiti svjetske trendove u području vrednovanja i mjerenja učinaka knjižnica te da je izrazito zainteresirana za nove načine mjerenja i praćenja znanstvene produkcije kroz metode altmetrike.

Tijekom zatvaranja najavljene su promjene u sastavu odgovornih za buduće LIDA konferencije. Dosadašnji dugogodišnji nositelji svih LIDA konferencija bili su profesor Tefko Saračević i profesorica Tatjana Aparac-Jelušić. Svaka tema uvijek je imala i jednog stručnjaka u području koji je pozivao izlagače i oblikovao program. Od 2016. godine, profesori Saračević i Aparac-Jelušić (na slici) najavili su svoje „povlačenje“ i prepuštanje konferencije „mlađoj generaciji“. Imenovane su dvije nositeljice LIDA konferencije, izvanredna profesorica Sanjica Faletar Tanacković s Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku i docentica Martina Dragija Ivanović s Odjela za informacijske znanosti u Zadru. Uz imenovane nositeljice konferencije i dalje sudjeluju svi članovi spomenutih Odjela/Odsjeka, a nastavlja se suradnja sa Sveučilištem Rutgers koji je od početka suorganizator. Službeni zastupnik Sveučilišta Rutgers na LIDA konferenciji od 2016. bit će profesor Ross Todd.

Sve prezentacije s predavanja dostupne su na mrežnim stranicama LIDA konferencije (http://ozk.unizd.hr/lida/program/), a radovi u punom tekstu besplatno su dostupni u elektroničkom obliku na stranicama LIDA zbornika (http://ozk.unizd.hr/proceedings/index.php/lida)

Nakon službenog završetka konferencije LIDA 2014, obilježena je 10 godišnjica od osnutka Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Na okruglom stolu s temom obrazovanja u području informacijskih znanosti sudjelovali su Tatjana Aparac-Jelušić kao voditeljica panela te panelisti Sheilla Corrall, Donald Case, Elke Greifeneder, Gary Marchionini, Marc Rittenberger, Christian Schlögl, Ivanka Stričević i Tefko Saracevic. Okrugli stol dao je izvrstan presjek razvoja informacijskih znanosti i obrazovanja u području uzrokovanih promjenom i razvojem tehnologije, promjenama paradigme u istraživanju, zahtjevima tržišta itd. Posebno se mogla čuti razlika u pristupima obrazovanju u Europi i Americi.

Ovogodišnja LIDA otvorila je niz novih istraživačkih tema, omogućila susrete studenata i uglednih profesora iz polja knjižnične i informacijske znanosti te ukazala na važnost vrednovanja informacijskih usluga koje nude knjižnice in situ, preko svojih mrežnih mjesta i društvenih mreža. Posebno je naglašena potreba za sustavnim prikupljanjem podataka koji pridonose vrednovanju znanstvenoga rada te razboritim uključivanjem pokazatelja koje donose nove metode poput webometrije i altmetrije.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-